“Preporod” Bužim: Sjećanje na dr. Muniba Maglajlića


U znak sjećanja na nedavno preminulog prof. dr. Muniba Maglajlića, svojevremeno dugogodišnjeg predsjednika Bošnjačke zajednice kulture Preporod BiH, sinoć je u sali Općine Bužim upriličeno prigodno druženje užeg rukovodstva Općinskog društva BZK Preporod i nekolicine građana općine Bužim.

Skup je simbolično nazvan „Sjećanje na lik i djelo dr. Muniba Maglajlića“ i počeo je kratkim predavanjem o životu i djelu ovog istaknutog bosanskohercegovačkog kulturnog i naučnog djelatnika. Predavanje je pripremila Preporodova djelatnica Rijalda Dizdarević. Osim predavanja o Maglajlićevom životu, ona je ukratko iznijela i nekoliko njegovih rečenica, u kojima on iskazuje svoj stav o stanju bosanskohercegovačke i bošnjačke naučne i kulturne scene, ali i društvene zajednice u cjelini.

Nakon predavanja prigodnom besjedom, Maglajlića su se prisjetili mnogi članovi bužimskog Preporoda, posebno oni, koji su u poslijeratnom periodu bili aktivni u Preporodu i imali čast saurađivati sa njim.

Husein Bajrektarević se prisjetio njegovog dolaska u Bužim neposredno nakon rata, kada ga je doživio, kako kaže, „kao vrlo skromnog i predanog čovjeka, prije svega nauci, Preporodu i svome narodu“.

„Činjenica da je sedmični magazin Stav u svom prvom broju odlučio obaviti intervju sa dr. Maglajlićem govori nam da je riječ o bosanskohercegovačkom velikanu, a to posebno potvrđuju njegove riječi i stavovi koje je iskazao u tom intervjuu“, istakao je Amir Sijamhodžić. Na kraju svog obraćanja odlučio se pročitati nekoliko stavova o dr. Maglajliću, koje su za medije neposredno nakon njegove smrti, između ostalih dali dr. Fahrudin Rizvanbegović i dr. Sanjin Kodrić.

mbm 3

mbm 1

Sead Emrić je kazao da je shvatao prof. Maglajlića kao velikog bošnjačkog viteza u branjenju bošnjačkog identiteta i kulture. Kako kaže uvjerio se i sam da je to Maglajlić radio još u predratnom vremenu, kada su napadi na Bosnu i Hercegovinu, pa između ostalog i kulturu, bili sve učestaliji. Posebno je naglasio da je u svojem dugogodišnjem poznanstvu sa ovim velikanom imao priliku čuti veliki broj njegovih misli i stavova, koji su u velikoj mjeri utjecali i na njegovo promišljanje. Izrazio je tugu što su Bosna i Hercegovina i bošnjački narod izgubili važan „kamen međaš“ svoje kulture i identiteta. Na kraju svoga obraćanja upoznao je prisutne o Maglajliću kao predsjedniku BZK Preporod BiH, gdje je posebno naglasio njegov angažman i predanost u postavljanju pravih temelja ovoj instituciji, kao što je formiranje Centra za bošnjačke studije, angažman oko povratka službenih prostorija Preporoda u Sarajevu itd.

Svi prisutni su se na kraju druženja složili da je bilo riječi o velikom naučniku i kulturnom radniku, koji nije bio mitoman i nije težio slavi, te da će pravu vrijednost ovog bosanskog „kamena međaša“ moći ocijeniti jedino budućnost.