Naslovnica Bosna i Hercegovina BBC: Ko su Putinovi najbliži saradnici?

BBC: Ko su Putinovi najbliži saradnici?

52

Rijetko kad je izgledao više izolovano nego u dva nedavna javna nastupa sa svojim užim krugom, gdje sjedi na velikoj udaljenosti od svojih najbližih savjetnika

Vladimir Putin djeluje kao ‘solo igrač’, vodeći rusku vojsku u visokorizičan rat koji prijeti da razori ekonomiju njegove zemlje, piše BBC.

Rijetko kad je izgledao više izolovano nego u dva nedavna javna nastupa sa svojim užim krugom, gdje sjedi na velikoj udaljenosti od svojih najbližih savjetnika.

Kao glavnokomandujući, krajnja odgovornost za invaziju leži na njemu, ali se oduvijek oslanjao na duboko lojalnu pratnju, od kojih su mnogi takođe započeli karijeru u ruskim sigurnosnim službama. Postavlja se pitanje ko ima uticaja u ovom najsudbonosnijem trenutku njegovog predsjedništva?

Ministar odbrane Sergej Šojgu

Ako iko ima uticaja, to je dugogodišnji pouzdanik Sergej Šojgu, koji stalno ponavlja Putinov narativ o demilitarizaciji Ukrajine i zaštite Rusije od takozvane vojne prijetnje Zapada.

Riječ je o čovjeku koji s predsjednikom ide u lov i ribolov u Sibir, a na njega se u prošlosti gledalo kao na potencijalnog nasljednika.

Međutim, prije nekoliko dana se pojavila fotografija na kojoj Šojgu sjedi na udaljenom kraju stola na čijem pročelju je Putin. Zbog toga su mnogi počeli spekulisati koliko on zaista ima uticaja na Putina.

– Šojgu je trebao da bude na čelu marša za Kijev. On je ministar odbrane i trebao je da pobijedi – kaže Vera Mironova, specijalistkinja za oružane sukobe.

Bio je zaslužan za vojno zauzimanje Krima 2014. On je također bio na čelu vojno obavještajne agencije GRU, optužene za dva trovanja nervnim agensom – smrtonosni napad u Salisburyu u Velikoj Britaniji 2018. i skoro smrtonosni napad na opozicionog lidera Alekseja Navaljnog u Sibiru 2020.

Možda izgleda neuobičajeno, ali ruski stručnjak za sigurnost i pisac Andrej Soldatov vjeruje da je ministar odbrane i dalje najutjecajnija osoba koju predsjednik ima uz sebe.

– Šojgu nije samo zadužen za vojsku, on je također dijelom zadužen za ideologiju, a u Rusiji se ideologija uglavnom bavi historijom i on kontroliše narativ – kazao je Soldatov.

Načelnik generalštaba Valerij Gersimov

Kao načelnika generalštaba, njegov je posao bio da napadne Ukrajinu i brzo završi posao, ali to nije uspio, piše BBC.

On je igrao glavnu ulogu u vojnim kampanjama Vladimira Putina otkako je komandovao vojskom u Čečenskom ratu 1999. godine, a bio je i na čelu vojnog planiranja za Ukrajinu, nadgledajući vojne vježbe u Bjelorusiji prošlog mjeseca.

General Gerasimov, kojeg je stručnjak za Rusiju Mark Galeotti opisao kao “nenasmiješenog, grubog čovjeka”, također je igrao ključnu ulogu u vojnoj kampanji za aneksiju Krima.

Neki izvještaji sugerišu da je sada povučen zbog zastoja u invaziji na Ukrajinu i izvještaja o lošem raspoloženju među vojnicima.

Ali Andrej Soldatov smatra da su to samo puste želje protivnika.

– Putin ne može da kontroliše svaku cestu i svaki bataljon, zato je tu Gerasimov. I dok ministar odbrane možda voli nositi svoje uniforme, on nema vojnu obuku i treba se osloniti na profesionalce – dodaje on.

Sekretar Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev

– Patrušev je najproračunatiji igrač i smatra da Zapad godinama pokušava da uništi Rusiju – kaže Ben Noble, vanredni profesor ruske politike na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

On je jedan od trojice Putinovih lojalista koji su sa njim služili još od 1970-ih u Sankt Peterburgu, kada je drugi najvažniji grad u Rusiji još bio poznat kao Lenjingrad.

Druga dvojica su šef službe sigurnosti Aleksandar Bortnikov i šef strane obavještajne službe Sergej Nariškin. Sav predsjednikov najuži krug je poznat kao ‘siloviki’, odnosno izvršitelji, ali ova trojka mu je najbliža.

Malo ko ima toliki uticaj na predsjednika kao Nikolaj Patrušev. Ne samo da je radio s njim u starom KGB-u tokom komunističke ere, već ga je zamijenio na mjestu šefa službe nasljednice, FSB, od 1999. do 2008.

Tokom bizarnog sastanka ruskog vijeća sigurnosti, tri dana prije invazije, Patrušev je iznio svoje mišljenje da je “konkretan cilj” SAD uništenje Rusije.

Sjednica je bila izvanredna pozorišna predstava, na kojem je prikazan predsjednik kako drži sud za stolom dok je njegov sigurnosni tim jedan po jedan prilazio stolu i izražavao svoje mišljenje o priznavanju nezavisnosti pobunjenika koje podržava Rusija u Ukrajini.

Nikolaj Patrušev je položio ispit.

Direktor Savezne sigurnosne službe Ruske Federacije Aleksander Bortnikov

Analitičari Kremlja kažu da predsjednik vjeruje informacijama koje dobija od sigurnosnih službi više nego bilo kom drugom izvoru, a Aleksandra Bortnikova vidi kao dio Putinovog unutrašnjeg kruga.

Još jedno staro poznanstvo iz lenjingradskog KGB-a, preuzeo je vodstvo nad Saveznom sigurnosnom službom Ruske Federacije (FSB) koji je zamijenio Nikolaj Patruševa kada je ovaj dobio drugu funkciju.

Poznato je da su obojica ljudi bliski predsjedniku, ali kako ističe Ben Noble: “Nije kao da možemo s potpunim povjerenjem reći ko je glavni i ko je donosio odluke.”

FSB ima značajan uticaj na druge službe za provođenje zakona, pa čak ima i svoje specijalne jedinice.

On je važan, ali nije tu da preispituje ruskog lidera ili daje savjete na isti način kao drugi, smatra Andrej Soldatov.

Direktor Vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin

Upotpunjavajući trio starih lenjingradskih prijatelja, Sergej Nariškin je stajao uz predsjednika veći dio svoje karijere.

Međutim, desila se zanimljiva scena tokom sastanka ruskog vijeća sigurnosti uoči invazije na Ukrajinu.

Kada su ga pitali za procjenu situacije, šef obavještajne službe se uznemirio i zbunio, da bi mu predsjednik Putin rekao: “Nismo o tome pričali.”

Dugačka sesija je montirana tako da je Kremlj jasno odlučio da njegovu nelagodu pokaže pred velikom televizijskom publikom.

– Bilo je šokantno. On je nevjerovatno pribran pa će ljudi pitati šta se ovdje dešava – rekao je Ben Noble za BBC. Mark Galeotti je zapazio toksičnu atmosferu cijele sjednice.

Ali Andrej Soldatov misli da je jednostavno uživao u trenutku.

– Putin voli da se igra sa svojim užim krugom, zato je napravio tako da Nariškin izgleda budalasto – rekao je Soldatov.

Sergej Nariškin je dugo bio u sjenci Putina, u Sankt Peterburgu 1990-ih, zatim u Putinovom uredu 2004. i na kraju je postao predsjedavajući parlamenta. Ali on je takođe na čelu Ruskog historijskog društva i, po Soldatovljevom mišljenju, pokazao se veoma važnim u obezbjeđivanju ideološke osnove za predsjednika za svoje postupke.

Autor: Fena

Prethodni članakBrnabić: Srbija neće oduzimati imovinu ruskim firmama
Naredni članakPoruka iz hrvatskog Sabora: Zatražiti za BiH status kandidata za članstvo u EU