Naslovnica Bosna i Hercegovina BiH pregovara o kreditu s ruskom bankom s crne liste SAD-a i...

BiH pregovara o kreditu s ruskom bankom s crne liste SAD-a i EU

49
0

Vlade entiteta Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS) s ovom ruskom agencijom razgovaraju o uvjetima financiranja projekta čija vrijednost se procjenjuje na tri do četiri milijarde eura

Ruska agencija za osiguranje izvoznih kredita i investicija (Eksar / EXIAR) poslala je vlastima u Bosni i Hercegovini (BiH) ponudu da kreditira izgradnju autoceste od Sarajeva do Beograda, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

Eksar je, s mnoštvom ruskih banaka, institucija, kompanija i pojedinaca, na “crnoj listi” američkog Ministarstva za trezor i financije.

Jedini dioničar Eksara je ruska Državna razvojna korporacija VEB.RF, koja je nekad poslovala pod imenom Vnesheconombank (Vanjska ekonomska banka). Ova banka je, osim pod američkim, i pod sankcijama Evropske unije(EU).

Institucijama, kompanijama i pojedincima iz Sjedinjenih Američkih Država(SAD) i zemalja EU zabranjeno je svako poslovanje s Eksarom, odnosno Vnesheconombank od 2014. godine, kad je Ruska Federacija anektirala ukrajinski Krim.

Vlade entiteta Federacije BiH (FBiH) i Republike Srpske (RS) s ovom ruskom agencijom razgovaraju o uvjetima financiranja projekta čija vrijednost se procjenjuje na tri do četiri milijarde eura.

Na čelu banke ruski premijer

Predsjedavajući Upravnog odbora ruske Državna razvojna korporacija VEB.RF je šef ruske vlade, Mihail Mišustin. Prije njega su na tim funkcijama bili Dmitrij Medvedev i Vladimir Putin.

Direktor VEB.RF banke je od 2018. Igor Šuvalov, prvi zamjenik Putina i Medvedeva u periodu u kom su bili premijeri Rusije od 2008. do 2018.

“Osnovna svrha Eksarovih aktivnosti je podržati izvoz visoke tehnologije i ulaganja u inozemstvo kroz osiguranje od poslovnih i (ili) političkih rizika, za izvoz ruske robe i usluga i pomoć izvozno orijentiranim malim i srednjim poduzećima pri ulasku na nova tržišta”, navodi se na zvaničnim internetskim stranicama Eksara.

Eksar, prema zvaničnim podacima objavljenim na internetskoj stranici ove agencije, raspolaže s nešto više od 767 miliona eura “autoriziranog kapitala”. Međutim, državne garancije kojima upravlja ova agencija iznose blizu 18 milijardi eura.

Zamjena za turski kapital

Ministarstvo prometa i komunikacija BiH nije odgovorilo na pitanje RSE otkud iznenada ruske financijske institucije u poslu izgradnje autoceste kroz BiH.

Prije tri godine, Republika Turska obećala je da će “u stopostotnom iznosu financirati cijeli projekt bez ikakvog učešća BiH”. To je 2018. godine najavio tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nakon susreta s predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoanom.

Vojin Mitrović, ministar prometa i komunikacija BiH, na konferenciji za medije 29. decembra saopćio je da će Rusija financirati, Turska graditi, a bh. entiteti vraćati ruski kredit.

“Turci pregovaraju o komercijalnom ugovoru. To je praktično bio zadatak turske vlade, da obezbijedi finansiranje. Ponuđeni su određeni uslovi. Mislim da su u ovom trenutku počeli razgovori oko uslova samog finansiranja, samog tog kredita od strane ruske državne agencije”, kazao je Mitrović.

Mitrović je pojasnio da, “kad je riječ o dijelu kroz Republiku Srpsku, vlasti odnosno Ministarstvo financija i Autoputevi RS, pregovaraju sa ruskom državnom agencijom oko uslova finansiranja, a o dijelu kroz Federaciju BiH federalne vlasti nadležne za zaduživanje”.

Na pitanje ima li bilo kakvih podataka o financijskom modelu, odnosno koliki je iznos koji nudi ova ruska državna agencija BiH, je li riječ samo o osiguranju turskog ulaganja ili kreditu za kompletnu autocestu ili nečem trećem, iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH su naveli da će to biti poznato “kad se završi izrada projektne dokumentacije za obje trase”.

Iz entitetskih ministarstava financija do objave ovog teksta nisu odgovorili na upit RSE o tome šta su ponudili iz Rusije.

Desetljećima dug san o putu između Sarajeva i Beograda

Ideja o povezivanju Sarajeva i Beograda autocestom ili brzom cestom stara je desetljećima. O njoj se govorilo nakon Drugog svjetskog rata, u vrijeme kad se gradila autocesta “Bratstva i jedinstva” od Zagreba do Beograda, završena 1963. Zbog konfiguracije terena ocijenjena je neisplativom.

Republika Turska se tokom Trilateralnog poslovnog foruma BiH-Srbija-Turska krajem oktobra 2016. ponudila da je realizira.

“To nije samo put. To je projekat mira”, naglasio je predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdoğan) objavljujući vijest o “epohalnom” projektu. Odmah je najavljeno da će na njemu raditi turske građevinske kompanije.

Turska je tad ponudila da “u stopostotnom iznosu” financira kompletan projekt, a na vlastima u Sarajevu i Beogradu je bilo da usuglase pravac.

Iz entiteta Republika Srpska su inzistirali da ide od Sarajeva preko Podromanije prema istočnoj Bosni i Višegradu koji graniči sa Srbijom. Druga varijanta ovog pravca bila je od Sarajeva do istočne Bosne, pa niz rijeku Drinu prema sjeveru i Bijeljini.

Drugi entitet, Federacija BiH zalagala se za pravac od Sarajeva do Zenice, gdje je već izgrađena autocesta, pa dalje prema sjeveru, Tuzli, Brčkom i Bijeljini gdje bi prešla u Srbiju.

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH je u julu 2017. usvojio ovaj prijedlog trase, a tadašnji ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić je poručio da Vlada RS ne želi uopće razgovarati o trasama, osim one od Sarajeva do Višegrada “koju je RS ucrtala u strateške dokumente”.

U jednom trenutku na stolu je bilo 20 prijedloga. Srbija je poručila da je spremna graditi bilo kojom trasom koju odredi BiH. Nakon toga je Ankara ponudila rješenje.

Dogovor Erdoan, Izetbegović i Vučić

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović sastali su se početkom 2018. u Istanbulu i dogovorili da će se graditi obje dionice – “prstenastu” autocestu ili kombinaciju autoceste i brze ceste “ovisno o komercijalnom elementu”.

“To je sjajan projekat, koji bi bio izveden bez kredita, bez ikakvog učešća BiH. Praktično, za nas besplatno”, saopćio je 29. januara 2018. Izetbegović, koji je i predsjednik vladajuće bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA).

Početkom 2019. godine dogovoreno je da ide trasa od Sarajeva prema sjeveru za Zenicu, pa preko Žepča, Tuzle, Brčkog i Bijeljine za Kuzmin u Srbiji, te trasa od Sarajeva prema istočnoj Bosni preko Pala i Rogatice, Višegrada do Vardišta u Srbiji, s konekcijom od Pala za Goražde.

Tad je saopćeno da je na trasi kroz BiH potrebno izgraditi 133 mosta ukupne dužine od 25,8 kilometara, kao i 53 tunela ukupne dužine od 37,5 kilometara. Ukupna vrijednost projekta je procjenjivana na tri do četiri milijarde eura.

Turska kompanija Tasjapi (Tasyapi) i Vlada Srbije potpisali su prije tri godine komercijalni ugovor za projektiranje i izgradnju prve dionice od Sremske Rače do Kuzmina, na zapadu Srbije, vrijedan 250 miliona eura, s novim mostom preko rijeke Save. Takođe, i izradu projektno-tehničke dokumentacije za dionicu od Požege do Kotromana u centralnom delu zemlje. Utvrđeno je da će se projekat financirati kreditom turske Exim banke i budžeta Srbije.

Vučić i Erdoan, s predsjedavajućim i članovima Predsjedništva BiH Željkom Komšićem, Miloradom Dodikom i Šefikom Džaferovićem otvorili su radove kod Sremske Rače na sjeverozapadu Srbije u oktobru 2019.

Erdogan je tom prilikom poručio kako je “jedini cilj Turske uspostavljanje mira i prosperiteta na Balkanu”, Vučić da je “bitna želja da se još više povežemo”, a Komšić da je “potrebno samo malo povjerenja, pružene ruke i osmijeha da stvari u ovoj regiji krenu brzo nabolje”.

Tokom posjete Džaferovića i Dodika Ankari na proljeće 2019. potpisan je Memorandum o razumijevanju koji se odnosi na izgradnju autoputa Sarajevo – Beograd.

“Nama slijedi sada da ubrzano radimo na zaključenju ugovora s Turskom o načinima izgradnje autoputa i modelima finansiranja, te naravno sam proces gradnje autoputa. Želim da to bude što je moguće prije, u roku od dvije i po godine”, kazao je Džaferović nakon sastanka 2. maja 2019.

Čekalo se na sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije o suradnji na realizaciji projekta autocesta/brza cesta Sarajevo – Beograd – Sarajevo koji je potpisan 13. decembra 2019.

Potom su Dodik, Džaferović, Komšić i Erdogan u Ankari, 16. marta 2021. potpisali Sporazum o izgradnji autoputa Sarajevo – Beograd.

“Ko god je sumnjao u to do danas, sada treba biti siguran da će taj projekat biti realizovan”, rekao je Dodik nakon sastanka. Erdogan je poručio da će “Turska nastaviti podršku projektu”.

Međutim, ni tad nije odgovoreno kako će Turska financirati dio kroz BiH – da li će to platiti turska vlada, je li riječ o grantu, kreditu, koncesiji ili nečem trećem?

Dokle se došlo s realizacijom?

U Bosni i Hercegovini je izgrađeno ukupno nešto više od 200 kilometara autocesta. Usporedbe radi, Hrvatska ima više od 1.300, a Srbija više od 800 kilometara.

Kroz entitet Federacija BiH, izgrađen je dio autoceste na evropskom Koridoru Vc od Sarajeva do Zenice u dužini oko 70 kilometara.

Dalje prema sjeveru u toku su izgradnja još jedne manje dionice, te procedura izbora izvođača radova i glavnog projektanta dvije manje dionice, ukupno desetak kilometara, prema informacijama Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Sve te dionice ranije su planirane u sklopu Koridora Vc.

Za ostatak autoceste preko Žepča, u srednjoj BiH i dalje prema sjeveru i Tuzli, za neke dionice postoji studijska ili projektna dokumentacija, za neke idejni projekti, a za neke se još radi na toj dokumentaciji.

Slično je i za dio brze ceste od Sarajeva prema istočnoj Bosni i Goraždu gdje se gradi tunel Hranjen.

Što se tiče Republike Srpske i autoceste prema Beogradu, prema informacijama iz Ministarstva saobraćaja i veza ovog entiteta planirana je gradnja dionice na sjeveroistoku BiH, od Vukosavlja do Brčkog, te dalje prema Bijeljini i graničnom prijelazu Rača prema Srbiji.

Ukupna dužina ove dionice je oko 70 kilometara.

U toku su eksproprijacija zemljišta na nekim dijelovima dionice ili priprema za eksproprijaciju na drugim.

Srbija je na sebe preuzela izgradnju mosta Rača-Sremska Rača dužine 1.327 metara, a izvođač radova je turska kompanija Tasjapi (Tasyapi).

Prethodni članakDONOSI LI NOVA GODINA POVOLJNIJU SITUACIJU BIHAĆKOM UNIVERZITETU?
Naredni članakSVE GLASNIJE SE GOVORI O POTREBI IZGRADNJE CENTRA ZA ZBRINJAVANJE DJECE I MLADIH S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime