Naslovnica Svijet Evropska unija sprema lični udar na Putina, na meti su sada njegove...

Evropska unija sprema lični udar na Putina, na meti su sada njegove kćerke

27

Sudeći prema ranijim izjavama Vladimir Putin posebno je osjetljiv na svoje kćeri te je zbog njih odrješito pozivao novinare da ne zabadaju svoje „slinave nosove“ u njegovu porodicu

Zapadni svijet nastavlja s raspravom o tome kakve se sve sankcije mogu uvesti Rusiji kako bi ju se prisililo na zaustavljanje ratnih operacija u Ukrajini. Novi paket mjera o kojima raspravlja EU obuhvaća zabranu uvoza ruskog ugljena, zabranu tzv. blok transakcija s četiri banke te prekid pojedinih transportnih linija. Cilj tih novih mjera je, između ostalog, prema šefici Europske komisije, Ursuli von der Leyen, „…drastično limitirati opcije ruskoj industriji za dobavu pojedinih dobara“, piše Jutarnji list.

Uz to što će zabraniti ruskim brodovima ulazak u EU luke te zatvoriti ceste ruskim prijevoznicima, EU raspravlja i o mjeri koja će vjerojatno najviše privući ličnu pažnju ruskog autokrata: nakon otkrića o masovnim ubistvima ukrajinskih civila evropske vlade na listu osoba pod posebnim mjerama namjeravaju staviti kćerke Vladimira Putina.

Do sada su na listi imena osoba kojima se blokira imovina ili zabranjuje putovanje zapadnim svijetom nalazili politički suradnici Vladimira Putina, njegovi propagandisti, ruski političari te tajkuni-oligarsi i njihove porodice.

Sudeći prema ranijim izjavama Vladimir Putin posebno je osjetljiv na svoje kćeri te je zbog njih odrješito pozivao novinare da ne zabadaju svoje „slinave nosove“ u njegovu porodicu.

Stavljanje Putinovih kćeri na sankcijske liste navodno je više simbolički potez jer je nejasno posjeduju li uopće značajnu imovinu izvan Rusije, a logično je da si najvjerojatnije u ovom trenutku ne bi priuštile putovanje na neku od zapadnih destinacija. O tome koliko je Putinu stalo do privatnosti njegovih kćeri može se zaključiti iz činjenice da službeni Kremlj nikada nije objavio njihove fotografije kao odraslih osoba, a njihove profesionalne karijere također su izvan fokusa javnosti, djelomično i zbog toga što sada više ne nose prezime Putin. Ali, niti Katerina niti Maria (Putinove kćerke) ne žive skriveno. Obje su visokoobrazovane. Starija kći, Maria Vorontsova, suvlasnica je kompanije Nomenko koja se bavi velikim projektima u ruskom zdravstvu, a mlađa, Katerina Tikhonova vodi Institut za umjetnu inteligenciju pri sveučilištu u Moskvi. Nije poznato u kojoj mjeri su Putinove kćeri u svojem profesionalnom životu imale kontakta sa zapadnim institucijama; ekspertima i naučnicima.

Dodajmo da su prije nekoliko dana Sjedinjene Države zabranile američkim bankama da procesuiraju plaćanje ruskih dugova. Sada je nejasno kako će uopće ruske vlasti plaćati dugove dospjele u dolarima kako bi izbjegli default (bankrot) Rusije jer je tehnički vrlo teško organizirati dolarsku isplatu investitorima mimo američkog bankarskog sustava.

Ruske vlasti, iako se spekuliralo drugačije, pokazale su volju da plaćaju dugove u dolarima, iako je predsjednik Putin izdao dekret iz kojeg je bilo nejasno hoće li Rusija i ruske kompanije poštivati obveze proizašle iz međunarodnih ugovora.

Ali, ostaje činjenica kako je jasno da bi najbolniji udarac Rusiji bila puna zabrana izvoza svih energenata, uključivši i naftu i plin. Posebno se to odnosi na plin. Na te sankcije EU se nije odlučila jer su pojedine članice, posebno Italija i Njemačka, izrazito ovisne o uvozu ruskog prirodnog plina te je zdravo za gotovo prihvaćena teza kako bi te mjere imale previsoku cijenu, i to u obliku previše duboke recesije.

Iako je oficijelna teza kako bi potpuna zabrana uvoza energenata iz Rusije Njemačkoj bila neprihvatljiva zbog previsokog ekonomskog troška, odnosno preteške krize, pojavile su se alternativne procjene iz respektabilnih izvora. Jednu od takvih napravio je Clemens Fuest iz uglednog minhenskog Ifo instituta.

Podsjetimo, novo ekonomsko istraživanje koje podupire službene stavove da je za Njemačku neprihvatljivo zabraniti uvoz svih energenata iz Rusije, pod nazivom „What if Germany is cut off from Russian energy?“, sugerira da bi Njemačka mogla bez ugljena, pa i nafte, ali na kratki rok ne bez plina. Taj rad utvrdio je kako bi embargo ruske energije značio 30-postotno smanjenje isporuka plina, što je 8 posto ukupne njemačke potrošnje energije.

Kratkoročno smanjenje opskrbe za plinom dovelo bi tako do pada BDP-a od 2,2 posto, što bi svakog Nijemca koštalo 1000 eura. Ako bi se uključili dodatni negativni utjecaji, pesimistični scenario dovodi do gubitka od 3 posto pada BDP-a. Iako se radi o vrlo velikom utjecaju embarga na njemačku ekonomiju, može li se doista reći da je 1000 eura per capita previše za Njemačku?

S druge strane, iz Ifo instituta upozoravaju kako pad BDP-a može jako varirati; od malih 0,2 posto do čak 6 posto, te tvrde kako je nemoguće precizno procijeniti utjecaj zabrane uvoza energije iz Rusije. Za razliku od oficijelne, njihova je teza kako je u slučaju da se embargo pokaže neizbježnim bolje napraviti ga odmah jer preko ljeta potreba za ruskim plinom jako pada.

Tokom nekoliko mjeseci potreban plin može se osigurati iz drugih izvora (Norveška) te tako osigurati rad industrije. U tih nekoliko mjeseci moglo bi se krenuti u proces supstitucije i realokacije izvora energenata. Je li Njemačka, bez obzira na rizike i cijenu, sprema preuzeti ulogu lidera EU?

Ako se usporede mogući troškovi Njemačke zbog blokade ruskih energenata treba znati da bi oni bili osjetno niži nego što je bio pad pojedinih nacionalnih ekonomija Evropske unije tijekom krize u eurozoni 2010.do 2013. godine.

Nisvet Jusić
Prethodni članakSmrti hrvatskog rukometaša ipak prethodio fizički napad, dvije osobe uhapšene, treća u bijegu
Naredni članakŽeljo za pola sata potopio Leotar, Tuzla i Radnik odigrali spektakularan meč