Naslovnica Bosna i Hercegovina Izborna komisija BiH još čeka novac za organizaciju izbora

Izborna komisija BiH još čeka novac za organizaciju izbora

51

Bakalar je pojasnio da su izbori po zakonu u izbornoj godini i da se organiziraju u oktobru, te da se moraju raspisati najkasnije 150 dana prije dana izbora

Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) BiH Željko Bakalar rekao je da, bez obzira na ishod pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH, nema zakonskih smetnji za organizaciju općih izbora ove godine i da će oni u oktobru biti održani.

Međutim, CIK BiH još uvijek čeka odobrenje sredstava za organizaciju izbora.

“Nema ustavnih i zakonskih smetnji za organizaciju općih izbora i provođenje izbornih rezultata nakon izbora ove godine. Mi nemamo pretjerane potrebe da zauzimamo stav za organizaciju izbora, jer je vrlo jasno i precizno definirana zakonom i izbora mora biti”, rekao je Bakalar u ponedjeljak, 31. januara novinskoj agenciji SRNA.

Izjavio je to dan nakon pregovora o izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH održanih proteklih dana u Neumu, koji su završili bez konačnog sporazuma.

Bakalar je pojasnio da su izbori po zakonu u izbornoj godini i da se organiziraju u oktobru, te da se moraju raspisati najkasnije 150 dana prije dana izbora.

“Po tom aspektu mi ćemo postupati u skladu sa zakonom. Ako dođe do izmjena Izbornog zakona kojim će se ti rokovi i termini preinačiti, onda može biti izmjena. Pošto je očito da nema govora o tome, mi ćemo postupati po zakonu koji je na snazi”, poručio je Bakalar.

Osvrćući se na budžetska sredstva koja su neophodna za održavanje izbora, Bakalar je kazao da CIK BiH i dalje nema nikakav odgovor od Ministarstva finansija BiH.

“Mi smo poslali korigirani operativni i dinamički plan gdje smo tražili iste iznose sredstava uz određenu tehničku korekciju samog zahtjeva i još uvijek čekamo odgovor, odobrenje ili neodobrenje Ministarstva finansija da nam se sa programa posebne namjene kroz odluku o privremenom finansiranju odobre sredstva i za organizaciju izbora”, naglasio je Bakalar.

On je kazao da će se CIK prilagoditi onome što dobiju u odgovoru. Bakalar je podsjetio da CIK traži četvrtinu sredstava u odnosu na budžet od 2020. godine.

“Za prvi kvartal za organizaciju izbora iznosila bi sredstva od milion i pedeset četiri i po hiljade maraka (oko 510.000 eura), a ukupno je u 2020. godinu za izbore odobreno 4.227.000 maraka (oko 2,2 miliona eura). Kroz tu odluku o privremenom finansiranju mi tumačimo da možemo dobiti, ako nam Ministarstvo odobri, četvrtinu tih sredstava”, rekao je Bakalar.

On je napomenuo da su i predstavnici međunarodne zajednice i njihovi pravni timovi istog mišljenja i da su poslali dopis prema predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji i ministru finansija Vjekoslavu Bevandi.

“Traže da se odobri naš korigirani dinamički plan. Kako će ministarstvo odgovoriti na taj dopis, još uvijek ne znamo”, naglasio je Bakalar.

Na pitanje šta će se desiti ukoliko ta sredstva ne budu odobrena, Bakalar je odgovorio da se onda mora čekati usvajanje budžeta.

“Vrlo jasno je da se izbori finansiraju iz budžeta institucija BiH. Ovo bi bilo samo ‘krpljenje’, jer kroz ovu četvrtinu sredstava mi bismo mogli da sprovedemo dio aktivnosti u prvom kvartalu, ali bismo mogli nesmetano da sklapamo neke ugovore po pitanju javnih nabavki koristeći ta sredstva. Čekamo odgovor resornog ministarstva pa ćemo vidjeti”, kazao je Bakalar za SRNA-u.

Novi krug pregovora o izmjenama Ustava i izbornog zakonodavstva počeo je uz posredovanje međunarodnih zvaničnika 27. i završili su u nedjelju 30. januara u Neumu, gradiću na jadranskoj obali, na jugu BiH.

Održani su uz posredovanje međunarodnih zvaničnika, direktorice za Zapadni Balkan pri Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angeline Eichhorst i specijalnog izaslanika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za izbornu reformu Matthewom Palmerom.

Najspornija pitanja u pregovorima su izbor članova Predsjedništva BiH i izbor u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, jednog od dva entiteta u BiH, te državni Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Stavovi hrvatskih i bošnjačkih stranaka u BiH o tim pitanjima godinama su suprotstavljeni.

Izmjenama Ustava i Izbornog zakona BiH trebale bi se provesti odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga kojima su određeni dijelovi Ustava proglašeni diskriminatornim kao i jedna presuda Ustavnog suda BiH.

Krajnji rok za izmjene izbornog zakonodavstva je maj 2022. kad se očekuje raspisivanje općih izbora u BiH.

U oktobru bi se trebali birati članovi Predsjedništva i Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Parlamenta Federacije BiH, Narodne skupštine Republike Srpske te skupština deset kantona u Federaciji BiH.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine predviđa da se lokalni izbori finansiraju 50 posto iz budžeta BiH, a 50 posto iz budžeta lokalnih zajednica.

Održavanje izbora je u ovom trenutku neizvjesno, s obzirom na to da nije usvojen budžet BiH za 2022. godinu, a nije usvojen ni budžet za prošlu godinu. Državne institucije, uključujući i Oružane snage i Graničnu policiju BiH, finansiraju se kroz odluke Vijeća ministara BiH o privremenom finansiranju.

Državno ministarstvo financija i trezora odbilo je prošlog mjeseca zahtjev Centralne izborne komisije (CIK) BiH da isplati nešto više od milion maraka (oko pola miliona eura) za pripremu izbora.

Prethodni opći izbori u BiH, za intitucije na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima održani su 2018. godine

“Provođenje izbora smatra se posebnim programom i ne može se financirati iz sredstava odobrenih privremenim financiranjem”, pojasnio je za Radio Slobodna Evropa zamjenik ministra finansija i trezora BiH Hazim Rančić.

Neusvajanje budžeta BiH za 2021. i 2022. godinu jedna je od posljedica blokade rada državnih institucija, u prvom redu Predsjedništva, Parlamenta i Vijeća ministara BiH.

Zastupnici, ministri i drugi politički predstavnici iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) ne sudjeluju u donošenju odluka u institucijama na nivou BiH od ljeta prošle godine.

Bojkot je počeo nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula 2021. nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.

Narodna skupština tog entiteta je 10. decembra 2021. godine na posebnoj sjednici, usvojila Deklaraciju o ustavnim principima i četiri informacije sa zaključcima o ”vraćanju nadležnosti” sa nivoa države na entitet RS.

Tiču se Oružanih snaga BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Obavještajno-sigurnosne agencije i Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Autor: Radio Slobodna Evropa

Prethodni članakU kojoj mjeri su institucije i preduzeća u Kantonu Sarajevo “zarobljeni“?
Naredni članakSunsi na krilima Bookera savladali Netse za 11. uzastopnu pobjedu