Naslovnica Magazin Nikačević o važnosti pričanja priča i povratku komunikaciji u svrhu boljeg uzajamnog...

Nikačević o važnosti pričanja priča i povratku komunikaciji u svrhu boljeg uzajamnog razumijevanja

17

Po njegovim riječima, treba da imamo odgovornost za izrečenu informaciju, a da bismo vratili povjerenje u medijske sisteme koji se nalaze kao posrednici između dešavanja i društva u kojem živimo

U sklopu petog izdanja AJB DOC Film Festivala, a pod pokroviteljstvom Info Centra Evropske unije u Bosni i Hercegovini, večeras je u sarajevskom Cineplexxu upriličen masterclass “Važnost pričanja priča” Galeba Nikačevića, novinara, voditelja i kreatora regionalno popularnog Agelast podcasta.

Fokusirajući se na važnost dokumentarističkog pristupa pri predstavljanju bitne priče, Nikačević je na ovom masterclassu, između ostalog, govorio o ključnim elementima dobre priče, odnosno načinu njenog razvijanja od početka do kraja, moći koju ima dobra priča, te načinima pripreme za snimanje, razgovor sa sagovornikom i neočekivane situacije.

– Prva stvar na koju bih voleo da se osvrnem su tri elementa svake priče – zašto pričamo priče i koja je njihova vrednost, kako da pronađemo ‘svoju’ priču jer mnogi bi voleli da budu upamćeni, ali je teško ako nemaju šta da kažu – te kako da napravimo razliku između dobre teme i priče. Iz tog potom proizilazi niz ‘skrivenih’ elementa i koraka u kreiranju priča koji se, zapravo, ne vide na prvi pogled ili deluju zanemarljivo. A posvećenost baš takvim pojedinostima je često razlika između uspeha i neuspeha – pojašnjava Nikačević.

Referirajući se na pitanje šta je najvažnije u pričanju/prenošenju i kolika je zapravo moć dobro ispričane priče, on podsjeća da su historija civilizacije i historija književnosti zapravo toliko srodne nauke da ih je veoma teško razlikovati.

– Tako da slobodno možemo reći da je istorija civilizacije, zapravo, istorija pričanja različitih priča. Sve što znamo o sebi i svetu oko sebe je nastalo iz prenešenog znanja koje se ni na koji način ne razlikuje od pričanja priča – navodi Nikačević, potcrtavajući kako kroz priče, zapravo, kreiramo identitete, uvjerenja i vrijednosti.

Nikačević je povodom održavanja masterclassa Feni kazao kako se u njegovom fokusu, zapravo, nalaze pitanja u vezi s evolucijom medijskog eko-sistema, odnosno traganje za odgovorom na pitanje – kako smo došli tu gdje smo došli?

– Imam utisak da na porodičnim okupljanjima, recimo sednemo na ručak, odjednom se više ne razumemo ni sa članovima svoje porodice. Odjednom kao da oni žive u jednom potpuno drugačijem svetu. Kao da ne živimo na istoj planeti, Ne samo što ne delimo iste vrednosti, moralne, etičke…, kao da iste inforamcije ne čitamo na isti način, kao da smo izgubili moć uzajamne komunikacije i razumevanja, kao da postoji neki ‘šum’ u komunikaciji – navodi Nikačević.

Pitajući se kako smo uopće došli u takvo stanje, odgovara kako je evidentno da svijet ne vidimo kroz istu prizmu te da je prisutna apsolutna fragmentacija društva i destabilizacija platforme za dijalog.

Mišljenja je kako kroz različite generacije isti fenomeni izgledaju potpuno drugačije, ističuči kako je neophodno da se usmjerimo ka ponovnom razumijevanju, da bismo kreirali stvarnost u kojoj ćemo moći da komuniciramo i da se razumijemo, te da onda rješavamo probleme koji su pred nama.

Na upit o tome na koji način očuvati temeljne civilizacijske vrijednosti u tako fragmentiranom pristupu i svijetu, Nikačević odgovara kako je to ključno pitanje danas ne samo lokalno, nego i globalno.

– Mi više ne možemo da komuniciramo neke elementarne stvari, a kamo li da rešavamo neke velike probleme. I pitanje na koji način možemo da humanizujemo tehnologije koje imamo i kako da teme od javnog značaja ponovno postanu teme od javnog značaja, a ne kupljeni prostor za komercijalne kompanije – precizira Nikačević, dodajući kako se u tom kontekstu otvaraju velika pitanja, ali još izostaju pravi odgovori.

U tom kontekstu dodaje kako je za početak potrebno da razumijemo šta je to što utječe na nas i da to prihvatimo, te da se nakon toga zapitamo – šta sada možemo da uradimo kako bi se na neki način vratili nekoliko koraka unazad, odnosno vratili na ‘fabričke postavke’, uz napomenu da postoje mehanizmi i da oni nisu novi.

Ilustracije radi, naveo je primjer kako novinarstvu treba vratiti tri konstitutivna elementa – vrijeme, sredstva i ljude koji će da pričaju priče.

– Njima je potrebno vreme da ispričaju tu priču i da urade istraživački rad i potrebna su im sredstva da mogu to da urade – navodi Nikačević.

Ocijenio je u tom pogledu kako je neophodno da imamo kredibilne informacije, ljude koji provjeravaju te informacije i nezavisne izvore koji uzajamno potvrđuju te informacije prije njihovog objavljivanja.

Po njegovim riječima, treba da imamo odgovornost za izrečenu informaciju, a da bismo vratili povjerenje u medijske sisteme koji se nalaze kao posrednici između dešavanja i društva u kojem živimo.

Govoreći o temi važnosti pričanja priča, Nikačević se na ovom masterclassu osvrnuo i na svoj regionalno popularni podcast, te otkrio kako goste svog podcasta potiče da ispričaju svoju priču.

–  Sve što sam naučio kroz dokumentarizam i kroz ispričane (i neispričane) priče dovelo me je u tačku u kojoj se nalazim sada. U razgovorima postoji suptilna umetnost pričanja priča koju učim u hodu, a o kojima nisam znao ništa kada sam počinjao i mislim da će to za ljude imati vrednost – kaže Nikačević.

Galeb Nikačević je dugogodišnji novinar i voditelj iz Beograda. Karijeru je počeo kao novinar na TV Metropolis. Radio je za MTV Adria kao voditelj, muzički urednik i zaštitno lice MTV-ja na Balkanu.

Bio je voditelj programa Teen Talk 2016. godine, organizatora magazina Bravo, u saradnji s Telenorom. Također je uređivao portal VICE, na kojem je također proizveo značajan broj dokumentarnih priča.

Godine 2019. postaje urednik portala Noizz, ali šest mjeseci kasnije daje otkaz, kako bi počeo s podcastom Agelast koji ubrzo postaje među vodećim u Srbiji, s više od 100.000 pratitelja na YouTubeu, 200.000 jedinstvenih slušatelja na audioplatformama. Do danas je ugostio više od 140 gostiju, iz različitih društvenih sfera.

Prethodni članakUkrajinci na oslobođenoj teritoriji pronašli sobe za mučenje, okupatori mučili i strane studente
Naredni članakDžaferović će se obratiti na 77. sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija