Naslovnica Svijet Šta je pokazalo istraživanje regionalnog indeksa otvorenosti institucija izvršne i zakonodavne vlasti

Šta je pokazalo istraživanje regionalnog indeksa otvorenosti institucija izvršne i zakonodavne vlasti

19

Rezultati istraživanja pokazuju da je u 2021. godini najbolje rezultate ostvarila Vlada Sjeverne Makedonije (82,71%), koju slijedi Vijeće ministara BiH (75,54%), potom Vlada Crne Gore (58,16%) te Vlada Republike Srbije (45,43%)

Koncept otvorene uprave obuhvata širok spektar politika i praksi koji može dovesti do novog načina upravljanja kako iz institucionalne, tako i iz perspektive  građana/ki. On može promovisati dobro upravljanje i podstaći bolje odlučivanje, smanjenje korupcije i efikasnije usluge koje vlasti isporučuju građanima i građankama. Među ključnim karakteristikama otvorene uprave jeste transparentnost, odnosno dostupnost informacija i podataka potrebnih za  kontrolu javne vlasti. Pored transparentnosti, ključni principi na kojima počiva otvorena uprava jesu participacija, odgovornost i integritet, objavilo je Udruženje “Zašto ne”.

Regionalni indeks otvorenosti mjeri koliko su institucije izvršne i zakonodavne vlasti otvorene prema građanima/kama i društvu na osnovu četiri principa – transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost – unutar kojih se nalaze indikatori koji mjere dostupnost dokumenata na zvaničnim web stranicama institucija, kao i format u kojem su ti dokumenti objavljeni. Istraživanje se provodi u četiri zemlje regiona (Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija) i šestu godinu zaredom.

IZVRŠNA VLAST

Rezultati istraživanja pokazuju da je u 2021. godini najbolje rezultate ostvarila Vlada Sjeverne Makedonije (82,71%), koju slijedi Vijeće ministara BiH (75,54%), potom Vlada Crne Gore (58,16%) te Vlada Republike Srbije (45,43%).

Dalje, Vlada FBiH ispunjava 38,17% indikatora otvorenosti, Vlada Republike Srpske 35,85%, a na posljednjem mjestu je Pokrajinska vlada Vojvodine sa 30,49% zadovoljenih indikatora.

Ostvarujući rezultat otvorenosti od oko 49%, izvršna vlast Bosne i  Hercegovine nalazi se tek na trećem mjestu, nakon Sjeverne Makedonije i  Crne Gore. I dok je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine blago unaprijedilo rezultat u odnosu na prethodnu godinu, obje entitetske vlade bilježe slabije rezultate u odnosu na prethodnu godinu istraživanja.

Kao što je navedeno i u prošlogodišnjem izvještaju, finansijska transparentnost i dalje predstavlja jedan od većih problema, pa svega nekolicina institucija redovno objavljuje godišnje finansijske planove, tj. budžete, a objavljivanje izvještaja o izvršenju budžeta i periodičnih (kvartalnih ili polugodišnjih) izvještaja o utrošku budžetskih sredstava također je rijetkost, što je slučaj i s informacijama vezanim za javne nabavke (pozivi, odluke, ugovori i izvještaji o javnim nabavkama). Situacija je znatno lošija kada govorimo o objavljivanju informacija o potrošnji sredstava iz budžetske rezerve i socijalnim davanjima, koji su i dalje pod velom tajni u zemljama regiona.

Kada je riječ o otvorenosti ministarstava, devet državnih ministarstava zadovoljavaju u prosjeku oko 53% postavljenih indikatora, dok 16 ministarstava s nivoa entiteta Republika Srpska i FBiH zadovoljavaju oko 34% indikatora. Dva ministarstva na nivou Bosne i Hercegovine koja zadovoljavaju preko 70% postavljenih indikatora i koja su ostvarila značajan napredak kada su  otvorenost i transparentnost u pitanju jesu Ministarstvo komunikacija i prometa BiH sa 75,35% i Ministarstvo civilnih poslova BiH sa 70,32% zadovoljenih indikatora.

Od svih 45 organa uprave koji su bili obuhvaćeni ovogodišnjim istraživanjem, a generalno i od svih institucija izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, Ured  koordinatora za reformu javne uprave sa 86,63% i Direkcija za evropske integracije sa 84,59% zadovoljenih indikatora ostvaruju najbolji rezultat kada su u pitanju otvorenost i transparentnost u Bosni i Hercegovini.

Pored toga, Ured koordinatora za reformu javne uprave je prva, a Direkcija za evropske integracije treća najotvorenija institucija u regiji i svakako predstavljaju primjere dobre prakse kada su u pitanju otvorenost i transparentnost institucija ka građanima/kama.

Za unapređenje rezultata u oblasti otvorenosti i transparentnosti svakako su najviše zaslužni javni/e službenici/e ovih institucija, koji/e svoj posao obavljaju odgovorno i shvataju važnost pravovremenog informisanja i same proaktivne transparentnosti, te su u više navrata iskazali/e spremnost za saradnju i bili/e otvoreni/e za sugestije kada je u pitanju unapređenje otvorenosti i transparentnosti.

ZAKONODAVNA VLAST

Regionalni parlamenti u prosjeku ispunjavaju 62% kriterija otvorenosti. Na prvom mjestu je Skupština Crne Gore, koja ispunjava 85,45% kriterija otvorenosti, slijedi je Skupština Sjeverne Makedonije sa 71,89%, potom Parlamentarna skupština BiH sa 61,22% (Predstavnički dom 61,71%; Dom  naroda 60,74%) i Narodna skupština Srbije sa 51,9% otvorenosti.

Narodna skupština Republike Srpske ispunjava 42,28% kriterija, Parlament  FBiH 33,27% (Predstavnički dom 26,61%; Dom naroda 39,93%), dok Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine ispunjava 29,18%.

Proteklu godinu obilježile su različite političke situacije koje su utjecale na rad zakonodavnih tijela u regionu. Parlamenti u regionu nisu radili na strateškim dokumentima i politikama koji bi unaprijedili područja otvorenih institucija i bili su uglavnom u blokadama i krizama, ili su bili uključeni u aktivnosti koje nisu imale za cilj veću demokratizaciju društva. Bez obzira na trenutni pravni okvir, parlamenti treba da teže povećanju otvorenosti. Partnerstvo za otvorenu vlast, u čijem radu učestvuju uglavnom “otvorenije” institucije, pozdravlja uključivanje drugih nivoa i vrsta institucija. Međutim, kada je u pitanju zakonodavna vlast u regionu, jedino je Skupština Republike Sjeverne Makedonije uključena u ovu inicijativu. Parlamenti također treba da objave i kompletne spiskove zaposlenih, kao i plate izabranih i imenovanih funkcionera/ki i zastupnika/ca. Većina parlamenata u regionu nema aktivne planove integriteta objavljene na svojim web stranicama niti ima prateće izvještaje o njihovoj implementaciji.

Mehanizam e-peticija nije uspostavljen ni u jednoj državi regiona osim u Crnoj Gori, iako bi zakonodavna vlast na ovaj način mogla aktivnije uključiti građane/ke u rad ove grane vlasti. Također, moramo napomenuti da lobisti i lobističke aktivnosti još uvijek nisu regulisane jedino u Bosni i Hercegovini, iako je to važna tema koja je trebala biti obrađena.

Analize možete preuzeti ovdje:Otvorenost izvršne vlasti u BiH i regionu

Otvorenost zakonodavne vlasti u BiH i regionu

Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja. Oni su dalje razrađeni kroz posebne kvantitativne i kvalitativne indikatore koji se ocjenjuju na osnovu dostupnosti informacija na službenim internet-stranicama institucija, kvaliteta pravnog okvira za pojedinačna pitanja, drugih izvora javnog informisanja, te zahtjeva za slobodan pristup informacijama i upitnika koji su  proslijeđeni institucijama. Mjerenje je provedeno od januara do aprila 2022.  

Autor: Udruženje “Zašto ne”

Nisvet Jusić
Prethodni članakU Češkoj bukti najveći požar ikad zabilježen, stigao do Njemačke granice
Naredni članakVatrogasci uspjeli staviti pod kontrolu požar u fabrici “Meridijana”