Naslovnica Svijet Šta se desilo s ruskim zrakoplovstvom, da li je uopšte toliko moćno...

Šta se desilo s ruskim zrakoplovstvom, da li je uopšte toliko moćno kako se mislilo?

42

S obzirom na to da ima golem asortiman od oko 300 modernih borbenih aviona spremnih za napad, kako to da ga još nije aktivirala?

Mnogi se pitaju kako to da Rusija, nakon što je prošle sedmice raketirala ukrajinske radare, još nije preuzela kontrolu nad zračnim prostorom.

S obzirom na to da ima golem asortiman od oko 300 modernih borbenih aviona spremnih za napad, kako to da ga još nije aktivirala?

Ali kontrola zračnog prostora, koja je od velikog značaja za akcije na tlu, obično nije lak ili održiv pothvat. Čak i uz premoć u zraku, potrebno je dosta vremena za postizanje strateških ciljeva. Teško je i zadržati zračnu nadmoć jer kopnene snage uče na svojim greškama i mijenjaju taktiku, piše The Telegraph.

“Rusiji odmaže samozadovoljno i arogantno planiranje kako zračnih, tako i kopnenih akcija”, rekao je Andy Netherwood, bivši pilot britanskog Kraljevskog zrakoplovstva.

“Ruske zračne snage nemaju puno skorašnjeg borbenog iskustva, osim u Siriji. Vi ne znate koliko su zapravo vaše zračne snage dobre sve dok se ne okušaju u ratu”, dodao je.

Problemi tehničke prirode?

I s ukrajinske strane je bilo gubitaka. Jučer je objavljeno kako je tokom sukoba u petak navečer poginuo pukovnik Oleksandr Oksančenko, zvani Sivi Vuk, pilot ukrajinskih zračnih snaga od 2013. do 2018.

Neki stručnjaci smatraju da bi tehnički razlozi mogli biti jedan od uzroka relativno “mirnog neba” nad Ukrajinom. Naime, ruske zračne snage nemaju puno iskustva s navođenim streljivom (PGM), smatra Justin Bronk, stručnjak za zračne snage na britanskom institutu Royal United Services Institute (RUSI).

“Tokom borbenih operacija iznad Sirije, samo je flota Su-34 redovito koristila navođeno streljivo, a čak su i ovi specijalizirani zrakoplovi često pribjegavali bacanju nenavođenih bombi i projektila”, navodi Bronk.

“Ovo ne samo da ukazuje na vrlo ograničeno poznavanje baratanja navođenim streljivom od strane ruskih lovaca već i na to da je ruska zračna zaliha PGM-a vrlo ograničena”, dodaje.

Poteškoće s detektiranjem ciljeva

Bombarderi Su-34 se dosad nisu često viđali tijekom invazije na Ukrajinu, no u ponedjeljak su zamijećeni iznad Harkiva, a stručnjaci smatraju da se radi o potezu koji ukazuje na agresivnije korištenje zračnih snaga.

Dodaju kako su Rusi tokom sukoba ponekad imali i problema s detektiranjem ciljeva iz zraka. Satelitske snimke komercijalne satelitske firme Planet pokazuju da je između 22. i 27. februara višestruko raketirana zračna baza Ozerne, 100 km udaljena od Kijeva.

Međutim, iako se može vidjeti najmanje šest raketiranih područja, nijedno nije bilo na glavnoj pisti te vjerovatno ova akcija nije značajno ugrozila daljnje korištenje te baze od strane ukrajinskih zračnih snaga.

“Ruske zračne snage bi tokom narednih dana mogle postati vrlo destruktivne”

Stručnjaci također navode kako ruskim zrakoplovima vjerojatno nedostaje mehanizam za prepoznavanje ciljeva, što znači da imaju ograničenu sposobnost ispravnog identificiranja i potpore svojim kopnenim snagama. Odnosno, u slučaju ispaljivanja nenavođenih projektila, mogli bi pogoditi vlastite trupe ili uzrokovati civilne žrtve.

“To znači da će čelnici ruskog zrakoplovstva tokom sukoba u Ukrajini nerado koristiti veći dio svoje potencijalne vojne snage sve dok im politički vrh ne odobri korištenje nenavođenih projektila za bombardiranje urbanih područja pod kontrolom Ukrajine”, rekao je Bronk.

“Ovaj neselektivni oblik zračnog napada bio je standardna praksa Rusije i Sirije u Alepu i Homsu, a ruske zračne snage će ga, nažalost, u narednim danima vjerojatno upotrijebiti i u Ukrajini”, dodao je.

Bronk upozorava da bi sukobi u Ukrajini mogli potrajati i da bi ruske zračne snage tokom idućih dana mogle postati “vrlo destruktivne”, prenosi Index.

Prethodni članakUkrajina tvrdi da posjeduje ruski ratni plan: Sve je trebalo trajati 15 dana?
Naredni članakBlinken najavio nove sankcije za Rusiju: Vrijednost Putinovog “ratnog fonda” je nestala