Naslovnica Bosna i Hercegovina U BiH ni sunce ne grije svakog jednako

U BiH ni sunce ne grije svakog jednako

59

Bosna i Hercegovina je 2005. godine potpisala Ugovor o uspostavi Energetske zajednice sa Evropskom unijom (EU) i još sedam zemalja

Odlaganje usvajanja zakon o obnovljivim izvorima je združeni zločinački poduhvat, smatra ekonomista Damir Miljević iz Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju (RESET).

Piše: Rubina ČENGIĆ (Interview.ba)

Činjenica je da po važećim zakonima o obnovljivim izvorima energije u oba entiteta došlo do niza zloupotreba, preferiranja pojedinih investitora, nezakonitosti… Razvoj malih HE, solarnih i vjetroelektrana u BiH je provođen na štetu građana jer tim investitorima dajemo izuzetno velike subvencije za proizvodnju koja je sama po sebi tržišno isplativa, a dajemo ih od novca koji građani daju po računima za utrošenu električnu energiju kao naknadu za razvoj obnovljivih izvora. Ta praksa je trebala prestati s 2020-tom godinom, u septembru 2019 godine su već bili spremni nacrti novih zakona u oba entiteta, ali cijela 2020, pa i 2021. prolazi, a ti novi zakoni nisu usvojeni, kaže Miljević i naglašava da će oni ukinute tarife koje garantuju otkup narednih 12 godina u FBiH i 15 u RS i napominje da je u Republici Srpskoj nacrt zakona u javnoj raspravi, a u FBiH – nije ni na vidiku.

Očito je da postoji sprega vlasti i investitora i da vlast otežući donošenje zakona pogoduje investitorima jer ako imate dva aktera koji treba da vode računa i o javnom interesu, a ponašaju se kao da su u službi privatnih interea i tako rade godinama – to nije ništa drugo nego udruženi zločinački poduhvat, kaže Miljević. Pojašnjava da novi zakon treba da omogući građanima i privredi da proizvode vlastitu električnu energije i višak daju u sistem kao kredit za naredni period u kom možda neće imati struje.

Trebalo bi omogućiti i formiranje energetskih zajednica ili zadruga u kojima bi više građana i privreda mogli zajedno da rade na svojoj teritoriji i treba da omogući da se komercijalnim investitorima u obnovljive izvore energije koncesije daju na transparentan način na bazi otvorene aukcija gdje bi oni nudili najnižu otkupnu cijenu struju ili neke druge beneficije. Ovako se većina dodjele dozvola odvija po samoinicijativnim ponudama, a znamo šta to znači u BiH, kaže Miljević.

Nacrt zakona o obnovljivim izvorima energije u FBiH je napisan uz pomoć GIZ-a i u maju 2020-te godine je Energetska zajednica dala pozitivno mišljenje i par sugestija, kaže ekspertica za zelenu tranziciju i zastupnica u Parlamentu FBiH Sanela Klarić i naglašava on ipak još nije došao pred zastupnike.

Više puta sam tražila od ministra energetike da on bude pušten u proceduru, ali nisam dobila odgovor, kaže Klarić i naglašava da je to, uz zakone električnoj energiji, o energetskoj efikasnosti i o gasu, samo jedan od zakona iz energetskog sektora koji su napisani uz pomoć donatora poput USAID-a i GIZ-a, a čije se usvajanje neopravdano odlaže.

Taj zakon je važan jer bi omogućio građanima da sami sebi proizvode struju i da viškove prebace u mrežu, daje mogućnost da se ljudi udružuju u energetske zadruge i da na taj način, posebno lokalne zajednice, budu uključene u investiranje u takve sisteme i da to ne bude rezervisano samo za privilegovane investitore koji imaju novac, nego da bude otvoreno za sve građane ili udruženja građana, a treba da riješi i transparentnost u dodjeljivanju dozvola i ukine zagarantovane cijene otkupa od postojećih vlasnika solarnih elektrana, pojašnjava Klarić.

Kako je u BiH do sada izgrađeno stotinjak solarnih elektrana i nekoliko vjetroelektrana u privatnom vlasništvu i kako se, prema dostupnim informacijama, u BiH trenutno grade projekti za proizvodnju po jedan gigavat električne energije iz sunca i iz vjetra, Miljević upozorava da sa zakonom treba požuriti jer privatni investitori zauzimaju najbolje lokacije.

Kako se sada dozvole za gradnju dodjeljuju na osnovu samoinicijativnih ponuda, privatni investitori će zauzeti najbolje lokacije, mjesta gdje sunce najbolje sija i vjetar najbolje puše i kako nisu u obavezi da tu struju predaju u mrežu u BiH – struja može ići u izvoz i oni će njome dekarbonizirati EU ili neke druge zemlje, a nama ostaje prljava energija, Upravo zbog toga za dodjelu dozvola za gradnju pogona mora biti uvedena aukcija u kojoj će prednost imati oni koji ponude najnižu cijenu struje za otkup u BiH, pojašnjava Miljević i naglašava da svako odugovlačenje ide na ruku privatnim investitorima.

U prilog ovoj tvrdnji ide nezvanična informacija iz Ministarstvu za energetiku u Vladi RS da su sve atraktivne lokacije već zauzete – zauzeli su ih privatni investitori, te da ima slučajeva da su veće pogone prijavljivali kao više manjih da bi dobili podsticaje za proizvodnju i/ili postali kvalifikovani što im daje pravo da svoju struju isporuče elektroprivredama u BiH po garantovanim cijenama.

Bosna i Hercegovina je 2005. godine potpisala Ugovor o uspostavi Energetske zajednice sa Evropskom unijom (EU) i još sedam zemalja: Albanijom, Bugarskom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom, Rumunijom i Srbijom. Ugovorom se obavezala na provođenje EU Direktive o upotrebi energije iz obnovljivih izvora. Cilj je bio da se povećaju strana i domaća ulaganja u obnovljive izvore i proizvodnja čiste energije te osiguraju nova radna mjesta i zaštiti okoliš. Kako bi obaveze sprovele u djelo, entiteti u BiH su se obavezali da će do 2020. godine 40 posto planirane potrošnje struje biti iz obnovljivih izvora, a odlučile su da će to ostvariti pogodnostima i podsticajima za proizvođače. Tako su FBiH i RS počele potpisivati ugovore s uglavnom privatnim firmama koje proizvode struju iz vode, vjetra i sunca, obavezujući se da će svu njihovu struju otkupljivati po garantovanim cijenama koje neće biti mijenjane, bez obzira na tržišne promjene, tokom 12 godina u FBiH i 15 godina u RS. Uz to ti proizvođači dobivaju i novčani podsticaj u iznosu koji zavisi od količine proizvedene struje i uz poticaje i zagarantovane otkupne cijene, ta struja je, prema informacijama iz elektroprivreda u BiH, postala skuplja od struje koju proizvode elektroprivrede. Istovremeno, obaveze proizvođača struje iz obnovljivih izvora prema državi su od 1 do 15 posto ukupnih prihoda od prodaje struje i o tome se diskreciono odlučuje u svakom pojedinačnom ugovoru.

Novac za poticaje proizvodnje iz obnovljivih izvora daju svi korisnici električne energije u BiH – prema odlukama entitetskih vlada u BiH građani uz račun za struju plaćaju naknadu za obnovljive izvore i tako se godišnje skupi više desetina miliona KM koje entitetski operateri za obnovljive izvore isplaćuju proizvođačima struje iz malih hidroelektrana, solarnih i vjetroelektrana. Prema podacima koje su prikupili novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) od entitetskih operatora za obnovljive izvore energije, vlasnicima postrojenja je od 2015. do 2020. godine isplaćeno najmanje 207 miliona maraka. Ovaj iznos je veći, obzirom da institucije u FBiH u svojim evidencijama nemaju podatke o isplaćenim poticajima za 2016. i 2017. godinu.

Za 2021. godinu je potrebni iznos naknade za podsticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u FBiH, prema odluci Vlade FBiH, 27,2 miliona KM.

U proteklih par godina je tehnologija jako pojeftinila i nije skupo kao ranije, investicija se vraća možda već za tri godine, pa bi novi zakon trebao da izbaci i garantovane otkupne cijene za proizvođače jer tako privatni investitori enormno zarađuju. To su sugestije i iz EU – i oni su imali te tarife, ali davno, no kod nas postoje pojedinci kojima to odgovara, kaže Klarić.

Jedan od bivših direktora Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić sa svojom privatnom firmom gradi dvije solarne elektrane u okolini Sarajeva

Ova manja je 23 kilovata i ona bi trebala biti puštena u probni rad do marta 2022. godine, koronapandemija nas je malo usporila, a veća je 150 kW i nju tek počinjemo graditi jer je trebalo vremena dok smo dobili sve potrebne dozvole. S manjim projektom smo ušli u podsticajne kvote, povrat investicije je razuman i to je razlog da smo uopšte krenuli u gradnju fotonaponske elektrane, kaže Jerlagić za Interview.ba

Najveću proizvodnju struje iz sunca među privatnicima ima GP Tomig Grude s 25 solarnih elektrana s po 150 kilovata instalisane snage – na svojoj web-strani pišu da imaju instalirano 8.263 megavata, da proizvode 4.508 megavata godišnje čime smanjuju proizvodnju CO2 za prosječno 8.268 tona godišnje. Među onima koji imaju dozvolu za proizvodnju električne energije iz sunca samo u FBiH ima 50-ak privatnih kompanija sa više od 100 kW instalisane snage – ostali imaju manje. Prema dostupnim procjenama – gradnje solarne elektrane od 20-ak kilovata instalisane snage bi mogla koštati do 40.000 KM, a prosječni rok trajanja im je veći od 25 godina. O isplativosti gradnje govori i činjenica da je proteklih par godina pala cijena solarnih panela, ali skočila cijena struje na tržištu i da će i dalje rasti, pogotovo ove iz sunca i vjetra.

Najodgovorniji za zakonite procese u ovoj oblasti – za evidenciju, otkup od privatnih proizvođača i isporuku električne energije iz obnovljivih izvora elektroprivredama u BiH su entitetski operatori za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju. Samo u FBiH ovaj Operater godišnje skupi između 50 i 70 miliona KM, ali je proteklih godina bio opterećen nizom problema poput sumnji na nezakonito poslovanje uprave koja nije dozvoljavala reviziju poslovanja i nije željela odstupiti nakon smjene. No Ured za reviziju rada institucija u FBiH je sredinom 2021. godine, po dolasku nove uprave, napravio reviziju za 2019 i 2020 i utvrdio niz nepravilnosti: na web-strani Operatera nema informacije o kvotama, nema ažurnih pokazateljima popunjenosti kvota za svaki tip postrojenja, nema ažurirani spisak kvalifikovanih proizvođača/investitora koji su dobili status privilegovanog/potencijalno privilegovanog (to su oni koji prodaju elektroprivredama), a to narušava princip transparentnosti i nije u skladu sa Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, te nemaju jedinstven registar projekata, nisu prezentirana sva rješenja o upisu, pojedini projekti nisu ni upisani u registar koji i nije objavljen na internet-stranici Operatora.

Popunjenost dinamičkih kvota za solarne elektrane na 31. 12. 2020. godine bila je iznad obima utvrđenog Akcionim planom FBiH za korištenje obnovljivih izvora energije jer se dodjela dinamičkih kvota nije vršila na način utvrđen Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije. Nije vođena evidencija o dodjeli dinamičkih kvota kao ni provjera njihove raspoloživosti prije dodjele statusa potencijalno privilegovanih i privilegovanih proizvođača. Zahtjevi za sticanje statusa privilegovanih i potencijalno privilegovanih ponuđača nisu se rješavali po redoslijedu prijema, postupci se nisu rješavali u propisanim rokovima, niti su se podnosiocima dostavljali pisani pozivi za ispravku nedostataka u zahtjevima, što je bila obaveza u skladu sa Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i internim pravilima. Također, dodijeljeni su statusi privilegovanog proizvođača i zaključeni ugovori o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora bez prethodno dostavljene dokumentacije propisane Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i Uredbom o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije, pišu revizori.

Ovaj Operator je sredinom decembra 2021. godine na javnu raspravu ponudio Nacrt Pravilnika o metodologiji za raspodjelu troškova balansiranja za privilegovane i kvalifikovane proizvođače kao i udio koji će se plaćati sredstvima iz naknada prikupljenih za poticanje koji je u profesionalnoj i ekspertskoj zajednici dočekan s mnogo primjedbi.

Napravljen je sa zakašnjenjem, pa je urađen na brzinu, bez ikakvih procjena, neodgovorno, otvara nove troškove za elektroprivrede, odnosno građane i nova primanja malim proizvođačima. Potpuno je neprihvatljiv, ponavlja par učesnika u raspravi uz napomenu da bi ga svi relevantni u ovom procesu trebali odbiti.

Toliko je loš da ga nema smisla popravljati, kaže jedan od njih.

U Ministarstvu za energetiku, industriju i rudarstvo u Vladi FBiH (FMERI) kažu da je novi zakon o obnovljivim izvorima energije u pripremi.

Radna grupa na nivou države je uz asistenciju GIZ-a uradila template i draft krajem 2019, ali koronapandemija i daljnje usložnjavanje zahtjeva iz EZ i sofijska deklaracija su otvorili prostor za ažuriranje zakona. Ministar je formirao radnu grupu s početkm 2021 i napravljen je prvi nacrt koji smo poslali elektroprivredama i FERK-u na dostavljanje komentara. Imali smo i druge zakone iz oblasti energije koji su krovni i o električnoj energiji i o energiji i oni moraju biti usvojeni prije zakona o obnovljivim izvorima. Sada imamo komentare iz elektroprivrede i FERK-a i očekujem da će ova radna verzija biti krajem januara na vlati FBiH, kažu u Sektoru za energiju u Ministarstvu i naglašavaju da sve rade uz tehničku asistenciju USAID.

Najteže je pomiriti sve zahtjeve koje zakon mora riješiti – postojeće ugovore koji moraju ostati na snazi, uvođenje novih obaveza, uspostava demokratizacije proizvodnje električne energije u okviru čega svaki građanin može biti proizvođač i izlaziti na distributivnu mrežu, ali i uskladiti podijeljene nadležnosti između države i entiteta, te zakon usuglasiti sa drugim zakonima, ali se nadamo da smo to uspjeli, pojašnjavaju u Sektoru za energiju. Kažu da je nemoguće preuzeti zakon iz neke od susjednih zemalja (Hrvatska već duže ima ovaj zakon, Srbija je dobila početkom ove godine) jer je to živa materija i situacija se brzo mijenja na nivou EU.

Neće biti usklađeni ni entitetski zakoni, ali hoće biti ispoštovane evropske direktive i mi mislimo da će zakon u FBiH biti mnogo demokratičniji, kažu u Ministarstvu i najavljuju da će novim zakonom za velika postrojenja iz sunca i vjetra biti provođene aukcije, a da će mali proizvođači dobiti priliku da prodaju višak.

Podsjećanja radi, rast proizvodnje struje iz sunca i vjetra je važan između ostalog i zbog toga što je BiH potpisala Sofijsku deklaraciju kojom se obavezala da će raditi na tome da smanji zagađenje i da doprinosi planu da Evropa do 2050 godine bude klimatski neutralan kontinent. Taj proces se naziva i zelena tranzicija koju odlikuje dekarbonizacija, decentralizacija digitalizacija i dekarbronizacija što između ostalog podrazumijeva zatvaranje rudnika i gašenje termoelektrana. U nekim zemaljama koje ozbiljnije rade na ovom procesu rudari su , recimo, angažovani za proizvodnju solarnih panela jer je to nova industrija i otvara značajan broj radnih mjesta, ali proizvodnja solarnih panela ili vjetrenjača, kao i zbrinjavanje rudara nije u ingerencijama Ministarstva.

Samim uvođenjem zakona i otvaranjem mogućnosti da građani i mala i srednja preduzeća proizvode struju će otvoriti fabrike solarnih panela i druge opreme, ali to je pitanje tržišta, ne za Ministarstvo, kažu u Sektoru za energiju FMERI i cijene da neće biti rasta cijene solarnih panela, ali hoće struje za one koji kupuju na tržištu što će otvoriti prostor za firme da ulažu u solarne panele i smanjuju troškove za struju, te da sve govori o velikoj zainteresovanosti firmi da se već sada spremaju za ugradnju solarnih panela što vide i kao razvoj kompanija i štednju.

Privrednik iz kantona Tuzla Mujo Hasić se bavi preradom plastike i izvozi u EU. Krajem 2021. godine je pokrenuo postupak za sticanje dozvole za proizvodnju električne energije iz sunca jer se pribojava da će EU uskoro uvesti posebne takse zbog struje iz prljavih izvora koju sada koristi u proizvodnji, a to bi poskupjelo njegove proizvode i time ga učiniti nekonkurentnim na evropkom tržištu što bi ugrozilo opstanak njegovog preduzeća.

Struju bih proizvodio samo za svoje potrebe, znam da ima i drugih kompanija koje tako rade, ali ispod svojih potrošačkih kapaciteta kako bi nešto morali kupiti od elektroprivreda – kada proizvedu dozvoljenu količinu, proizvodnja im se automacki isključuje, višak ne mogu dati drugima ni besplatno, pojašnjava Hasić koji je sada i zastupnik u Parlamentu FBiH nezadovoljna zbog odoguvlačenja s usvajanjem ovog zakona.

Nisvet Jusić
Prethodni članakU Kantonu Sarajevo vakcinisano 54,26 posto punoljetnih građana
Naredni članakHrabra djevojčica iz Visokog uprkos invaliditetu niže uspjehe u ritmičkoj gimnastici