Naslovnica Bosna i Hercegovina U izvještaju Human Rights Watch za 2021. BiH dobila niz loših ocjena

U izvještaju Human Rights Watch za 2021. BiH dobila niz loših ocjena

54

Bosna i Hercegovina ponovo nije uspjela novčano obeštetiti žene silovane tokom rata, što je bila preporuka Komiteta UN-a protiv torture (CAT) iz 2019. godine

Prošle godine u Bosni i Hercegovini je zabilježen slab napredak u procesuiranju ratnih zločina, ali i na polju ljudskih prava, među kojima naročito zabrinjavaju sve učestaliji napadi na LGBTI populaciju i novinarke i novinare, dok javni dužnosnici potiču ksenofobiju i ne uspijevaju da se izbore s diskriminacijom, navodi se, između ostalog, u izvještaju za 2021. godinu organizacije Human Rights Watch (HRW).

HRW podsjeća kako je, prema Revidiranoj državnoj strategiji za rad na predmetima ratnih zločina, usvojenoj 2020., zahtijevano da se najteži ratni zločini procesuiraju do kraja 2023. godine.

“Međutim, OSCE je 2021. godine dokumentirao pad u broju procesuiranih slučajeva općenito. U prvih šest mjeseci 2021. godine Državno tužilaštvo je za ratne zločine optužio samo dvije osobe, od kojih je jedna već bila u zatvoru. Prema podacima OSCE-a, u augustu je pred sudovima u BiH bilo na čekanju 250 predmeta ratnih zločina koji uključuju 502 optužena. Nedostatak spremnosti u regionu da se izruče optuženi za ratne zločine znači da 80 optuženih izvan BiH ne može biti izvedeno pred suđenje”, navodi HRW.

Također, prema podacima OSCE-a, u prvih šest mjeseci 2021. godine sudovi u BiH donijeli su prvostepene presude u 12 predmeta protiv 22 optužena, od kojih je 14 proglašeno krivim. U istom periodu, pet predmeta protiv deset optuženih okončano je donošenjem pravosnažnih osuđujućih presuda, piše u izvještaju.

Trenutno je u postupku 57 predmeta protiv 125 optuženih u vezi sa optužbama za seksualno nasilje u ratu, a za ova djela su tokom prvih šest mjeseci 2021. godine donesene prvostepene presude u četiri predmeta protiv osmero optuženih, od kojih je troje osuđeno, te je donesena i jedna drugostepena presuda kojom je jedan optuženi proglašen krivim pred Sudom BiH”, stoji u izvještaju.

“Bosna i Hercegovina ponovo nije uspjela novčano obeštetiti žene silovane tokom rata, što je bila preporuka Komiteta UN-a protiv torture (CAT) iz 2019. godine”, navodi se.

HRW napominje i kako je “Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove potvrdilo presudu za genocid Ratku Mladiću, te da je u isto vrijeme Ured visokog predstavnika (OHR) upozorio na pojavu sve učestalijeg veličanja osuđenih ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini”.

Ljudska prava ugrožena

U prvom dijelu izvještaja navodi se kako je Vijeće Evrope u martu 2021. godine kritikovalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zbog “jedanaestogodišnjeg neuspjeha političkih lidera da implementiraju presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, da izmijene Ustav i Izborni zakon, kako bi se okončala politička diskriminacija Jevreja, Roma i drugih”.

“U aprilu je Romski informativni centar ‘Kali Sara’ izvijestio da su Romi posebno pogođeni tokom pandemije COVID-19 jer oko 35 do 40 posto nije imalo osiguranje potrebno za pristup zdravstvenoj zaštiti. U školskoj 2020/21. godini Romi, ljudi koji žive u siromaštvu i djeca sa smetnjama u razvoju naišli su na veće prepreke u pristupu online obrazovanju zbog nedostatka uređaja, pouzdanog interneta i posebne pomoći”, navodi se u izvještaju HRW-a.

HRW u izvještaju za prošlu godinu podsjeća i na odluku Ustavnog suda BiH kojom praksa “‘dvije škole pod jednim krovom’ diskriminiše djecu jer ih fizički segregira na osnovu etničke pripadnosti”.

Istovremeno se navodi i da je OSCE u periodu januar – avgust prošle godine zabilježio 98 zločina iz mržnje uglavnom na osnovu etničke ili vjerske pripadnosti, te da je u trenutku pisanja izvještaja pred sudovima bilo sedam procesa protiv počinilaca.

Prema Službi za poslove sa strancima, piše HRW, BiH je u periodu od januara do avgusta registrovala 10.075 neregularnih dolazaka migranata, od kojih je 9.057 izrazilo namjeru da podnese zahtjev za azil.

HRW navodi kako je pet prihvatnih centara kojima upravlja država uglavnom pretrpano, a oko 1.500 migranata moralo je biti smješteno negdje drugdje.

“Rutinska nasilna vraćanja u Bosnu od strane hrvatske policije pogoršavaju lošu situaciju za migrante, koji često zavise od civilnog društva za medicinsku njegu i osnovne potrebe”, stoji u izvještaju.

Neprijateljstvo prema migrantima je pojačano tokom lokalnih izbora, što pojedini kandidati za funkciju gradonačelnika u pograničnim gradovima koriste na platformi protiv migranata i izbjeglica, a ljudi koji rade na pitanjima migracija suočeni su s napadima i prijetnjama.

Nakon kašnjenja i kritika Delegacije EU u BiH, entitet Federacija BiH je usvojio je Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Ombudsmanka Jasminka Džumhur izjavila je u martu 2021. da krivično zakonodavstvo u BiH nije usklađeno sa obavezama u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja u Konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, poznatoj kao Istanbulska konvencija, koju je Bosna i Hercegovina ratifikovala 2013. godine.

“Evropski parlament je u septembru pozvao bosanske vlasti da usklade i provedu zakonodavstvo u skladu sa Istanbulskom konvencijom. Tijelo nadležno za praćenje poštivanja Istanbulske konvencije posjetilo je Bosnu u oktobru kako bi ocijenilo njenu implementaciju”, piše organizacija Human Rights Watch.

Napadi na medijske radnike i LGBTI populaciju

Istraživanje koje je u junu objavio Sarajevski otvoreni centar, LGBTI grupa i grupa za ženska prava, “pokazalo je da se lezbijke, gej, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe suočavaju s diskriminacijom u obrazovanju, zapošljavanju i stanovanju”. Prema izvještaju Ureda ombudsmana za ljudska prava iz maja 2021. godine, nije bilo mnogo konkretnog napretka u osiguravanju ravnopravnosti osoba u istospolnim partnerstvima.

“U periodu od januara do septembra 2021. godine Sarajevski otvoreni centar zabilježio je sedam incidenata mržnje prema LGBTI osobama, od kojih su dva bila fizička napada”, piše u izvještaju.

HRW se u svom izvještaju poziva i na podatke koje im je dostavilo Udruženje “BH novinari” za period od januara do jula 2021.godine, u toku kojeg su novinarima upućene 42 prijetnje, a od toga je jedna bila fizički napad.

“Septembarsko istraživanje ‘BH novinara’ u kojem je učestvovalo 440 medijskih profesionalaca pokazalo je da je u posljednje tri godine preko 40 posto ispitanika navelo da su bili izloženi prijetnjama i zastrašivanju, u većini slučajeva od strane političara i javnih funkcionera”, piše u izvještaju.

Na kraju izvještaja organizacije Human Rights Watch za proteklu godinu, navedeni su podaci Udruženja “BH novinari”, koji su zabilježili povećano rodno zasnovano nasilje nad ženama u medijima sa 70 incidenata tokom pet godina, uključujući prijetnje smrću, verbalne i fizičke prijetnje, te diskriminaciju na poslu.

Autor: detektor.ba

Prethodni članakFIBA objavila “Power Rankings”: Bh. košarkašice deseta reprezentacija svijeta
Naredni članakTurska odlučila promijeniti ime, objašnjeno je i zašto