Naslovnica Bosna i Hercegovina Veliki broj otkupljenih kazni u RS-u slabi sprečavanje korupcije

Veliki broj otkupljenih kazni u RS-u slabi sprečavanje korupcije

16

Banjalučki advokat Milan Malešević kaže da on ne može pronaći razumno objašnjenje za odredbe zakona koje omogućuju otkup zatvorske kazne

Sudovi u Republici Srpskoj su od marta prošle godine odobrili više od 170 zamjena zatvornih kazni za novčane, što može umanjiti odvraćajući efekat kažnjavanja, posebno u presudama za korupciju, piše Detektor.

Banjalučki Okružni sud je direktoru dobojske bolnice Mladenu Gajiću odobrio otkup kazne za nesavjestan rad, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz ovog suda.

Direktor bolnice “Sveti Apostol Luka“ je u julu ove godine osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nesavjesnog rada u službi. On je samo posljednji, od više od stotinu, onih koji će iskoristiti mogućnost otkupa kazne do godinu dana koja je predviđena prošlogodišnjim izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Podaci koje je prikupio BIRN BiH pokazuju da su najmanje 173 presude koje, osim korupcije, uključuju i ostala krivična djela, zamijenjene za novčane u posljednjih godinu i po dana, nakon što je vraćena takva zakonska mogućnost u Republici Srpskoj.

Otkup kazni mogao bi dodatno oslabiti povjerenje građana u procesuiranje korupcije, smatraju stručnjaci s kojima je razgovarao BIRN BiH.

Međunarodni izvještaji već godinama upozoravaju da su kazne svakako male, a u posljednjem izvještaju Evropske unije o napretku BiH se u dijelu o borbi protiv korupcije navodi kako otkup kazni ima slab odvraćajući efekat. EU borbu protiv visoke korupcije smatra jednim od prioriteta u jačanju vladavine prava, a koji BiH može približiti članstvu u Uniji.

Upitno postizanje svrhe kažnjavanja

Optužnica protiv direktora dobojske bolnice bila je jedna od svega nekoliko koje su podignute zbog zloupotreba tokom pandemije. Njega je optužnica teretila da je 2020. godine turističkoj agenciji “Travel for fun“ pribavio znatnu imovinsku korist u postupcima javnih nabavki medicinske i zaštitne opreme.

Nakon što je sporazumom osigurao kaznu zatvora kraću od godinu dana, Sudsko vijeće Okružnog suda Banjaluka je početkom septembra odobrilo zamjenu za novčanu kaznu, potvrđeno je za BIRN BiH.

Kada su početkom 2021. godine izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske omogućile zamjenu zatvornih kazni za novčane, jedna od prvih koja je to uradila bila je osuđena banjalučka inspektorica Jelena Florijan. Ona je osuđena na godinu dana zatvora u junu prošle godine za krivično djelo traženje i primanje mita u istrazi. Kaznu je otkupila za 16.800 maraka.

Posljednji vidljiviji slučaj, prije presude Gajiću, u kojem je došlo do otkupa kazne jeste slučaj Kostadina Vasića, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske i direktora Instituta za jvno zdravstvo Republike Srpske. On je na Osnovnom sudu u Zvorniku osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nanošenja teških tjelesnih povreda svom rođaku, a kaznu je otkupio nakon što je Okružni sud u Bijeljini prihvatio njegovu žalbu na odluku Osnovnog suda u Zvorniku da ne dozvoli zamjenu kazne za novčanu.

Banjalučki advokat Milan Malešević kaže da on ne može pronaći razumno objašnjenje za odredbe zakona koje omogućuju otkup zatvorske kazne.

“Smatram da ovakvo zakonsko rješenje nije opravdano i da narušava osnovnu zaštitnu funkciju krivičnog zakonodavstva”, kaže on i dodaje kako odredbu smatra diskriminatorskom i pogodnom za manipulaciju – svojevrsnoj nagradi za počinjena krivična djela.

“Kada ovu odredbu dovedemo u vezu s nekim drugim institutima, kao što su sporazum o krivici ili odredbe o osobito olakšavajućim okolnostima, mogućnosti zloupotrebe dostižu zabrinjavajuće visine“, kaže Malešević.

Kada je, izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske u martu 2021. godine, vraćena mogućnost otkupa zatvorske kazne do jedne godine, stručnjaci su se protivili.

Ranija “cijena” od 100 maraka je sada prepolovljena. Mogućnost otkupa zakonske kazne ukinuta je u Republici Srpskoj 2017. godine, kada je pisan Krivični zakonik. BIRN BiH je ranije pisao da su, uprkos protivljenjima vraćanja mogućnosti zamjene kazne, za nju glasali poslanici Narodne skupštine Republike Srpske.

Vraćene odredbe u izmjenama Zakonika za Maleševića znače pogodovanje svima koji imaju novca da plate otkup.

“Izricanje novčane kazne siromahu koji je ne može platiti, te usljed toga bude upućen na izdržavanje kazne zatvora, odraz je u ogledalu izricanja kazne zatvora do jedne godine bogatašu, koji istu zamijeni za novčanu. Ne postiže se svrha kažnjavanja, ne odabire se prava mjera. Paradoksalno, ali je sasvim moguće da se za blaže krivično djelo izriče teža sankcija, što je rezultat ove odredbe“, objašnjava Malešević.

U posljednjem izvještaju EU o napretku BiH se o kažnjavanju korupcije navodi kako sankcije nisu dovoljno djelotvorne, odvraćajuće i proporcionalne.

Sporazumi o priznanju krivice su česti, a sankcije blage zbog prekomjernog uvažavanja olakšavajućih okolnosti, dok su zatvorske kazne često uslovne ili se čak pretvaraju u novčane, što ima slab odvraćajući efekat, navodi se u izvještaju.

Izvještaj također navodi da u BiH nije postignut napredak u ispunjavanju ključnog prioriteta u borbi protiv korupcije, odnosno jačanju vladavine prava iz izvještaja stručnjaka pripremanog za Evropsku komisiju. Jačanje vladavine prava jedan je od 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti u približavanju Uniji.

“Mogućnost zamjene zatvorske kazne za novčanu posebno je sporna kod presuda za korupciju“, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH, organizacije posvećene borbi protiv korupcije.

On navodi da podaci Transparencyja pokazuju da je kaznena politika kod procesuiranja korupcije dosta blaga i da je – od 16 presuda za korupciju u 2021. godini – osam uslovnih, pet zatvorskih i četiri novčane.

“Ovi podaci nam pokazuju da se uglavnom procesuiraju sitni slučajevi korupcije, dok se ozbiljni slučajevi korupcije vrlo rijetko ili nikako ne procesuiraju”, kaže Traljić i dodaje da zamjene kazni šalju lošu poruku u zemlji koja je među tri najgore u Europi po rasprostranjenosti korupcije.

Prema Krivičnom zakonu BiH, zatvorske kazne do godinu dana mogu se zamijeniti za novčane, tako što se svaki dan zatvora mijenja za iznos od 100 maraka. Samo presude povezane s terorizmom se ne mogu otkupiti. Entitetski zakon u Federaciji ima identičan tekst.

Nedostatak podataka o otkupima

U Ministarstvu pravde Republike Srpske kažu da nemaju podatke koliko zatvorskih kazni je, od izmjene Zakona do sada, zamijenjeno za novčane. Najavljuju da će napraviti analizu do kraja godine.

“Do kraja godine će Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske od sudova zatražiti podatke o broju odobrenih i odbijenih zahtjeva, kako bi se na osnovu podataka i analize eventualno izvršila izmjena ove zakonske odredbe“, navodi se u pismenom odgovoru iz Ministarstva pravde.

Iz banjalučkog Okružnog suda su potvrdili da je ovaj sud od marta 2021. godine, kada su stupile na snagu izmjene Zakona, zaprimio 12 zahtjeva za zamjenu zatvorske kazne novčanom. Objasnili su da je sedam zahtjeva odobreno, dva djelimično, a dva zahtjeva odbijena i da se konačna odluka u jednom predmetu tek očekuje.

U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine nisu željeli da komentarišu dosadašnju primjenu izmjenjenog Krivičnog zakonika Republike Srpske.

“Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja zvanična mišljenja na nacrte zakona nadležnim tijelima u zakonodavnoj proceduri u skladu s članom (…) S tim u vezi, ne komentariše pojedinačna zakonska rješenja“, odgovorili su pismeno iz VSTS-a.

Prema podacima ove institucije, od marta prošle do 31. decembra 2021. godine, u Republici Srpskoj je 95 kazni zatvora zamijenjeno za novčane. Od početka ove godine do 20. septembra, prema istim podacima, 78 kazni zatvora je pred sudovima u Republici Srpskoj zamijenjeno za novčane.

Prethodni članakEU novim sankcijama kažnjava Rusiju za lažne referendume, ostat će bez milijardi eura
Naredni članakTužiteljica Amina Ruždić poslušala Dalidu Burzić i naredila vještačenje Alise Mutap