Naslovnica Bosna i Hercegovina Za 50 godina svaka druga osoba u BiH bit će starija od...

Za 50 godina svaka druga osoba u BiH bit će starija od 65 godina!

48

Neumoljiva statisika u izvještaju kojeg BiH podnosi kao potpisnica Madriskog akcionog plana. U porastu je i siromaštvo

Prema nacrtu drugog periodičnog izvještaja o primjeni Madridskog akcionog plana o starenju, kojeg je BiH kao potpisnica družna podnijeti na međunarodnom planu, za nešto više od 50 godina svaka druga osoba u BiH bit će starija od 65 godina!

Piše: A. DUČIĆ

Navedeni izvještaj sačinili su predstavnici niza relevantnih institucija u BiH, a statistika koja je poslužila za dalje planiranje u oblasti socijalne zaštite, zdravstva i penzionog sistema je neumoljiva.

Kako je istaknuto u navedenom izvještaju kojeg uskoro treba usvojiti Vijeće ministara BiH, prema popisu iz 2013. godine, stanovništvo u BiH starije od 65 godina činilo je 14,2% ukupnog stanovništva, u 2019. godini 16,5%, a očekuje se da do 2030. godine taj udio poraste na 25,8%. Do 2050. godine stanovništvo starije od 65 godina činit će 37,9%, a do 2070. godine popet će se i na 43,5%.

Sve ovo ukazuje da će održivost zdravstvenog i penzionog sistema biti suočena sa brojnim izazovima, što će, kako je konstatovano, posebno imati uticaja na uslove života starog stanovništva.

– Demografsku situaciju u BiH karakteriše više negativnih demografskih procesa. Višedecenijski pad nataliteta i fertiliteta rezultirao je negativnim prirodnim priraštajem čiji se iznos posljednih godina povećava, što zajedno sa emigracijom, prvenstveno mlađeg stanovništva, dovodi do depopulacije u Bosni i Hercegovini. Posljedice ovih procesa, zajedno sa produženjem životnog vijeka stanovništva, ogledaju se u porastu prosječne starosti stanovništva i povećanju udjela starog stanovništva – navodi se u izvještaju.

Posmatrajući polnu strukturu, u 2020. godini u Republici Srpskoj ukupno očekivano trajanje života za stanovništvo starije od 65 godina je 13.85 godina, dok je posmatrajući polnu strukturu očekivano trajanje života za muškarce 14,39 godina, a za žene 17,44 godina. Posmatrajući cjelokupno stanovništvo na početku projektovanog perioda, prosječna starost u Republici Srpskoj je 43,8 godina, sredinom perioda 48,88 godina, dok na kraju projektovanog perioda iznosi 51,34 godine.

Inače, Bosna i Hercegovina ima preko 500.000 korisnika penzionih prava, a udio penzionera u ukupnom stanovništvu je približno isti u oba entiteta, i čini jednu osminu ili 12.5% od ukupne populacije. Prosječan broj penzionera u Bosni i Hercegovini kontinuirano raste.

Prema podacima iz 2015. godine, relativna linija siromaštva za Bosnu i Hercegovinu je bila 389,26 KM po ekvivalentu odrasle osobe mjesečno. Stopa relativnog siromaštva na osnovu ovog praga za Bosnu i Hercegovinu iznosila je 16,5%, za Federaciju Bosne i Hercegovine 17,1%, za Republiku Srpsku 16,4% i za Brčko Distrikt BiH 17,6%6 . Ako se posmatra prema tipu naselja, siromaštvo u BiH je rasprostranjenije među domaćinstvima u ruralnim područjima, isto važi za oba entiteta i Brčko Distrikt (u BiH 20,5% domaćinstava u ruralnim područjima i 11,3% u urbanim, u FBiH 20,3 % domaćinstava u ruralnim područjima i 11,0% u urbanim, za RS 20,9 % domaćinstava u ruralnim područjima i 11,9% u urbanim i za područje Brčko Distrikta 21,2% i 10,3 respektivno).

Dalje se konstatuje da je nivo socijalnih prava koje ostvaruju stare osobe u Federaciji Bosne i Hercegovine je veoma neujednačen i formalno pravno i u praksi.

U cilju poboljšanja pružanja usluga starijim osobama, u narednom periodu je potrebno uraditi detaljnu i sveobuhvatnu analizu položaja starijih osoba u Bosni i Hercegovini, koja mora uključivati statističke pokazatelje sa aspekta ukupne populacije, ali i sa aspekta mjesta i tipa prebivališta; procenta starijih osoba u ruralnim i urbanim područjima; visine penzije i drugih primanja; precizne dobne strukture; zdravstvenog stanja te porodičnih okolnosti. Ovakva sveobuhvatna analiza će biti od velike koristi kod usvajanja zakona o starijim osobama.

Na nivou kantona će se u narednom periodu razvijati kvalitetnije usluge zaštite starijih osoba kroz programe za zaštitu starih osoba, raditi na poboljšanju koordinacije između institucija koje u svojoj nadležnosti imaju brigu o starim osobama, stvaranje boljih uslova za zbrinjavanje starijih osoba u okviru zajednice kroz dnevne centre i druge alternativne vidove zbrinjavanja

Nisvet Jusić
Prethodni članakAncelotti nakon poraza: Izgleda da smo uzeli još jedan dan godišnjeg
Naredni članakPetar Nenadić ne ide na Evropsko prvenstvo