Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je uspio vratiti krajnju desnicu u svoju koaliciju zahvaljujući prekidu vatre u Pojasu Gaze, nastavlja s direktnim napadom na pravosuđe i sigurnosne institucije, ne mareći za rizik od izbijanja rata među Izraelcima, izvijestile su novine Le Temps.
U novinskom izvještaju Aline Jaccottet navedeno je da je Izrael, koji se 77 godina predstavljao kao jevrejska i demokratska država, na ivici da postane autoritarna zbog Netanyahuovih napada na službe sigurnosti i pravosudni sistem, što je tokom vikenda navelo hiljade Izraelaca da izađu na ulice širom zemlje.
„Prekoračili smo mnoge crvene linije“, rekao je bivši predsjednik Vrhovnog suda Aharon Barak, upozoravajući na mogućnost izbijanja „građanskog rata“ jer je premijer, nakon skoro 20 godina na čelu države, prekršio brojna pravila kako bi ostao na vlasti i izbjegao pravosudni sistem.
Razlog tome je, prema navodima autorice izvještaja, što Ronen Bar istražuje propuste koji su omogućili izvršenje napada 7. oktobra i postavlja pitanja o politici Vlade prema Islamskom pokretu otpora (Hamas).
Državna tužiteljka Gali Baharav Miara, koju podržava Vrhovni sud, usprotivila se smjeni Ronena Bara te optužila Vladu da nastoji postaviti sebe „iznad zakona“. U nedjelju je Vlada izglasala opoziv povjerenja u nju, čime je otvorila put i za njenu smjenu.
Premijer je u subotu uvečer rekao da „Ronen Bar neće ostati na čelu Shin Beta, neće biti građanskog rata, a Izrael će ostati demokratska država“. Međutim, nema garancije da Izrael neće svjedočiti sukobu između dva Izraela koja su do sada koegzistirala u ime zajedničke jevrejske sudbine: sekularnog i religioznog.
Na kraju izvještaja u novinama je navedeno da su nakon 7. oktobra „ekstremisti“ spremni učiniti sve da podrže Netanyahua jer podržava njihovu agendu za naseljavanje na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze, čak i ako to dovede do ozbiljnog razdora u kontekstu novih ratova u Gazi i Libanu.
Novine The Jerusalem Post objavile su da je zvanični nastavak rata koji je pokrenuo Izrael prije nego je postignut bilo kakav sporazum o oslobađanju preostalih zarobljenika u Gazi jedan od glavnih razloga eskalacije tenzija u zemlji jer opozicija i porodice zarobljenika to vide kao smrtnu presudu za svoje bližnje.
Među problemima vezanim za nastavak rata, navode novine, je i to što opozicija smatra da je smirivanje lidera Religiozne cionističke stranke Bezalela Smotricha i lidera stranke Otzma Yehudit Itamara Ben-Gvira jedan od razloga zašto Vlada insistira na nastavljanju rata u ovom trenutku jer on osigurava opstanak Vlade i usvajanje veoma problematičnog državnog budžeta za 2025. godinu, navode novine.
Još jedno sporno pitanje je formiranje Vladine istražne komisije za istragu o dešavanjima i odlukama koje su dovele do napada 7. oktobra. Netanyahu i njegova vlada protive se osnivanju takve komisije, čije bi članove imenovao predsjednik Vrhovnog suda Yitzhak Amit, kojeg su premijer i njegovi saradnici odbili priznati nakon što je imenovan u februaru.
Novine su primijetile postojanje rastuće sumnje unutar opozicijskih krugova u to da bi Netanyahu mogao pokušati spriječiti izbore zakazane za kraj oktobra 2026. Iako sva istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi aktuelna vlada izgubila većinu ukoliko bi se izbori održali danas, opoziciji su ruke vezane, prenosi Aljazeera.
(Vijesti.ba)