Svako ko se sjeća šaputanja za stolom u djetinjstvu vjerovatno se također sjeća da bi ga majka s dobrim sluhom ukorila, dok bi otac mirno preturao po svom odresku i krompirima.
Dojam da žene često imaju oštriji sluh od muškaraca ne samo da bi nekima mogao zvučati istinito, već postoji naučna potvrda koja to dokazuje, prema britanskim i francuskim naučnicima, piše Hina.
Nakon testiranja provedenog na oko 450 ljudi u 13 zemalja, tim je otkrio rezultate koji pokazuju da žene “obično” imaju amplitudu sluha od oko dva decibela osjetljiviju od muškaraca.
“Žene dosljedno pokazuju veću osjetljivost za 2 decibela u prosjeku u cijelom frekvencijskom spektru testiranom u svim uzorkovanim populacijama”, zaključuje tim naučnika u radu objavljenom u časopisu Naučni izvještaji.
Zaključivši da sluh u žena može biti do 6 kHz oštriji od onoga u muškaraca u nekim populacijama, naučni tim je utvrdio da žene ne samo da pokazuju “pojačanu kohlearnu osjetljivost” – misleći na tekućinom ispunjen dio unutarnjeg uha koji pomaže pretvoriti zvučne valove kako bi ih mozak mogao čitati – nego nadmašuju muškarce u drugim akustičnim testovima.
To je zato što žene imaju “superiornu funkciju i u perifernom slušnom sustavu i u središnjem slušnom putu”, tvrde naučnici.
“Bili smo iznenađeni kada smo otkrili da su žene imale dva decibela osjetljiviji sluh u svim populacijama koje smo mjerili, a to je uzrok većine varijacija među pojedincima”, rekao je Turi King sa Univerziteta u Batu.
Izvan razlika između muškaraca i žena, testovi su pokazali da ljudi koji žive u šumama imaju “najveću osjetljivost sluha” dok su muškarci s planine prošli najgore, a ljudi koji “žive na velikim nadmorskim visinama” imaju ono što su istraživači opisali kao najnižu osjetljivost sluha.
Naučnici su otkrili da stanovništvo, okoliš i jezik značajno pridonose varijacijama u sluhu, ovisno o faktorima kao što su “različiti zvučni pejzaži”, razina buke i izloženost zagađenju.
“Naša otkrića dovode u pitanje postojeće pretpostavke i ističu potrebu da se pri proučavanju sluha uzmu u obzir i biološki čimbenici i čimbenici okoliša”, rekla je Patriša Balarezk iz Centra za istraživanje bioraznolikosti i okoliša (CRBE) u Tuluu.
(Vijesti.ba)