Jedna od njih je hodanje unazad. Na prvi pogled djeluje čudno ili čak smiješno, ali hodanje unazad sve više dobija pažnju naučne zajednice kao jednostavna aktivnost koja može pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija i prevenciji demencije.
Prema istraživanju objavljenom u časopisu Frontiers in Psychology, retrogradno hodanje aktivira različite moždane regije koje se ne koriste prilikom normalnog hodanja. Posebno su stimulisani frontalni i parijetalni režnjevi – dijelovi mozga odgovorni za planiranje, pažnju i prostornu orijentaciju, što je ključno u borbi protiv neurodegenerativnih bolesti.
“Hodanje unazad zahtijeva veću mentalnu angažovanost i koordinaciju. To je kao mala mentalna teretana za vaš mozak”, navodi prof. dr. Michael Yassa, neurolog sa Univerziteta Irvine u Kaliforniji.
“Uočili smo da se kod osoba koje svakodnevno praktikuju hodanje unazad povećava neuroplastičnost, što je direktno povezano s boljim pamćenjem i smanjenjem kognitivnog pada.”
Zanimljivo, istraživanje Univerziteta Roehampton iz Londona pokazalo je da čak i kratka dnevna sesija hodanja unazad i to u trajanju od 10 minuta, može poboljšati kratkoročno pamćenje za do 20% u odnosu na osobe koje hodaju unaprijed ili miruju.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) još nije dala zvaničnu preporuku u vezi s ovom praksom, ali mnogi stručnjaci već savjetuju uvođenje hodanja unazad u svakodnevnu rutinu, posebno za stariju populaciju.
U eri gdje sve više tražimo jednostavne i neinvazivne načine da sačuvamo zdravlje mozga, možda je pravi trenutak da napravimo korak unazad!
(Vijesti.ba)