Inovativno praćenje utjecaja lijekova na losose
Znanstvenici su koristili farmaceutske implantate sa sporim otpuštanjem i odašiljače za praćenje životinja kako bi pratili kako je izloženost dvama uobičajenim lijekovima utjecala na ponašanje i migraciju mladog atlantskog lososa u švedskoj rijeci Dal dok su migrirali u Baltičko more.
Iznenađujući rezultati studije
Studija, koju je vodio Švedski univerzitet poljoprivrednih nauka, otkrila je da uobičajeno otkrivene nivoe klobazama u okolišu – lijeka koji se često propisuje za poremećaje spavanja – povećavaju uspješnost migracije riba iz rijeke u more.
Također je utvrđeno da je klobazam skratio vrijeme koje je lososima trebalo da prođu kroz dvije brane hidroelektrana duž njihove migracijske rute, prepreke koje obično ometaju uspješnu migraciju.
Rastuća prijetnja za vodene ekosisteme
Marcus Michelangeli s australskog Univerziteta Griffith, koji je dao ključni doprinos studiji objavljenoj u Scienceu, naglasio je sve veću prijetnju farmaceutskog onečišćenja divljini i ekosistemima.
“Farmaceutski zagađivači rastući su globalni problem, s više od 900 različitih tvari koje su otkrivene u vodenim putovima širom svijeta”, rekao je Michelangeli.
“Posebno su zabrinjavajuće psihoaktivne tvari poput antidepresiva i lijekova protiv bolova, koje mogu značajno ometati rad mozga i ponašanje divljih životinja.”
Neočekivani učinci nisu nužno pozitivni
Povećani uspjeh migracije kod lososa izloženog klobazamu može se činiti kao koristan učinak, rekao je Michelangeli.
Međutim upozorio je da se očekuje da svaka promjena prirodnog ponašanja i ekologije neke vrste ima šire negativne posljedice i za tu vrstu i za okolnu zajednicu divljih životinja.
Rješenja za budućnost
Mnogi farmaceutski proizvodi ostaju u okolišu zbog slabe biorazgradivosti i nedovoljnog pročišćavanja otpadnih voda, rekao je Michelangeli.
“Dizajniranjem lijekova koji se brže razgrađuju ili postaju manje štetni nakon upotrebe možemo značajno ublažiti utjecaj farmaceutskog onečišćenja na okoliš u budućnosti.”
Zaključno, studija je otkrila da je više lososa pod utjecajem benzodiazepina uspjelo doplivati do mora nego onih koji nisu bili izloženi lijekovima, možda zato što su imali veće šanse za preživljavanje na putu.
Ovi rezultati otkrivaju neobičnu ironiju: ljudi su učinili svijet stresnijim za mnoge životinje, primjerice uništavanjem staništa i pregradnjom rijeka.
U isto vrijeme, zasićujemo okoliš lijekovima koji mijenjaju raspoloženje.
Je li moguće da im time zapravo pomažemo da se lakše nose s tim stresom?
(Vijesti.ba / Index)