Dok neki nutricionisti preporučuju jesti pet puta dnevno, sve je više stručnjaka koji zagovaraju suprotan pristup: što manje obroka, to bolje.
Jedan od najistaknutijih zagovornika tog pristupa je Dan Buettner, stručnjak za dugovječnost koji više od 20 godina proučava tzv. Plave zone – regije u kojima živi iznimno velik broj ljudi starijih od 100 godina.
Buettner ističe da većina stanovnika tih regija jede samo dva puta dnevno. Doručak je obilan i hranjiv, ručak umjeren, a večera vrlo lagana ili je uopće nema. Ključ je u ograničenom vremenskom okviru unosa hrane – idealno unutar 10 do 12 sati. Taj ritam podsjeća na blagu verziju povremenog posta, koji se često povezuje s produljenjem životnog vijeka.
Upravo takav obrazac prehrane karakterističan je za stanovnike Sardinije, Okinawe i Nicoije – mjesta poznata po iznimno dugovječnom i zdravom stanovništvu.
Prehrana stogodišnjaka: jednostavno i prirodno
Prehrana ljudi iz Plavih zona temelji se na jednostavnim, neprerađenim namirnicama. Najčešće jedu mahunarke, povrće, cjelovite žitarice i orašaste plodove. Meso se konzumira rijetko, a ultra-prerađena hrana gotovo je potpuno izbačena iz svakodnevne prehrane.
Dan Buettner osobno svakodnevno jede grah i preporučuje da ga se uključi čak i u doručak. Njegovo omiljeno jelo je sardinijski minestrone – gusta juha s tri vrste graha i puno povrća. Znanstvene studije potvrđuju da redovita konzumacija mahunarki može produljiti život za nekoliko godina.
Nema univerzalnog recepta
Iako Buettnerov pristup djeluje uvjerljivo, nutricionisti naglašavaju da ne postoji univerzalni model prehrane. Svaki organizam je drugačiji – geni, metabolizam i način života igraju veliku ulogu u tome kako tijelo reagira na određeni način prehrane.
Jedno istraživanje objavljeno u časopisu Nutrients pokazuje da osobe koje jedu često (šest ili više puta dnevno) imaju veći rizik od metaboličkih poremećaja u odnosu na one koji se hrane dva puta dnevno. Ipak, ključno je naglasiti važnost uravnotežene prehrane – cilj je osigurati tijelu sve potrebne hranjive tvari.
Zaključno, broj obroka dnevno je individualna odluka. Ono što uistinu doprinosi dugovječnosti jest kombinacija uravnotežene prehrane s prirodnim namirnicama i redovitom tjelesnom aktivnošću.
(Vijesti.ba)