Početkom ove godine, u tajnoj operaciji OSA-e uhapšen je opasni operativac ruske vojno-obavještajne službe GRU Alexander Berzukavyi.
Bila je to akcija u koju su bile uključene međunarodne policijske i obavještajne agencije, ali je OSA odigrala ključnu ulogu. Ruski operativac je izručen Poljskoj, a osim pohvala premijera ove države Donalda Tuska prema OSA-i i direktoru Almiru Džuvi, malo detalja je bilo poznato.
Ugledni britanski list The Guradian objavio je sad veliku i detaljnu priču. Prenosimo je:
Prošlog novembra krupni muškarac sijede kose, vidno iscrpljen, pojavio se u malom pansionu na rubu Bosanske Krupe, pitomog gradića na granici Bosne i Hercegovine, gdje stari kameni mostovi prelaze preko smaragdne Une.
Ime mu je Alexander Bezrukavyi. Bio je u bijegu više od tri mjeseca, dok su ga evropske sigurnosne službe tražile zbog sumnje da radi za rusku vojnu obavještajnu službu GRU. Dvije večeri ranije, 44-godišnji Bezrukavyi krenuo je pješice iz Hrvatske, probijajući se kroz guste šume i brda Balkana kako bi ilegalno prešao u Bosnu. Čim je stigao do odredišta javio se supruzi, poručivši joj da će uskoro biti zajedno u Rusiji, a zatim se dogovorio s prijateljem o posljednjim detaljima povratka, pomoću krivotvorenih dokumenata i leta iz susjedne Srbije.
Njegovo hapšenje bilo je dio opsežne operacije koju je predvodila Poljska, usmjerene na razotkrivanje mreže povezane s Rusijom za koju se sumnja da stoji iza slanja eksplozivnih paketa teretnim avionima diljem Evrope. Eksplozivne naprave skrivene u pošiljkama izazvale su požare na tri lokacije. Poljski istražitelji sumnjaju da je Bezrukavyi bio dio još ambicioznijeg plana, slanja eksploziva u SAD i Kanadu, čime bi sabotažna kampanja za koju zapadne obavještajne službe optužuju Moskvu dobila opasan i globalan zaokret.
Strah je bio opravdan. Zapadni sigurnosni dužnosnici upozorili su da su takve pošiljke mogle izazvati rušenje aviona i masovne žrtve. Kada su podaci o planiranoj operaciji stigli do Washingtona, zabrinutost je bila tolika da su visoki dužnosnici Bidenove administracije direktno kontaktirali ruske kolege, tražeći od Vladimira Putina da zaustavi misiju.
“Ozbiljan udarac ruskoj mreži sabotaže”
Tri mjeseca kasnije, 13. februara, Bezrukavyi je izručen Poljskoj. U javnosti se pojavila fotografija muškarca u lisicama i s lancima oko gležnjeva, kojeg s aviona sprovode dvojica maskiranih pripadnika sigurnosnih službi. “Rus koji se skrivao u Bosni i Hercegovini, osumnjičen za koordinaciju sabotaže protiv Poljske, SAD i drugih saveznika, izručen je Poljskoj i uhapšen po nalogu suda”, objavio je poljski premijer Donald Tusk na platformi X.
Rosjanin podejrzany o koordynowanie aktów dywersji skierowanych przeciwko Polsce, USA i innym sojusznikom, ukrywający się w Bośni i Hercegowinie, został deportowany do Polski i aresztowany decyzją sądu. Świetna robota ABW i prokuratury. Rosyjska wroga aktywność potwierdzona.
— Donald Tusk (@donaldtusk) February 14, 2025
Poljski ministar unutarnjih poslova nazvao je izručenje “ozbiljnim udarcem ruskoj sabotažnoj mreži u Evropi”.
Ekskluzivni izvještaj, temeljen na prvim poznatim razgovorima s dvojicom izravnih sudionika operacija, svjedočenjima osoba bliskih Bezrukavyijevoj grupi te aktualnim i bivšim zapadnim obavještajnim izvorima, otkriva dosad nepoznate detalje o tome kako je kampanja sabotaže funkcionirala i koliko je međunarodna potraga za organizatorima bila opsežna.
Ko zapravo upravlja ruskim operacijama?
Izvještaj također otvara važno pitanje o hijerarhiji unutar današnjih ruskih obavještajnih operacija. Sve češće operativci ostaju u Moskvi, dok se opasan posao na terenu prepušta posrednicima i regrutiranim osobama, često s minimalnim znanjem o stvarnim ciljevima. Poljsko državno tužilaštvo navodi da će Bezrukavyi biti optužen za “koordinaciju sabotažnih djela u Poljskoj i drugim državama, uključujući podmetanje požara i slanje paketa s zapaljivim materijalima putem kurirskih službi”.
Sam Bezrukavyi u razgovorima s bliskim kontaktima tvrdi da nije znao šta radi, da je samo izvršavao upute primljene putem aplikacije Telegram, ne shvaćajući što zapravo prevozi. Slične tvrdnje iznijeli su i drugi iz grupe. “Koristili su nas kao slijepe mule”, rekao je jedan od njih za Guardian. “Namjestili su nam.”
Potjera širom Evrope
Alexander Bezrukavyi potječe iz Rostova na Donu, grada na jugu Rusije blizu ukrajinske granice. Sudski zapisi pokazuju da iza sebe ima poduži kriminalni dosje, optuživan je za niz nasilnih kaznenih djela, uključujući nedozvoljeno posjedovanje oružja, provale, razbojništva i prekršaje povezane s drogom. Prema riječima onih koji su ga poznavali u Rusiji, značajan je novac zarađivao krijumčarenjem u istočnoj Ukrajini, posebice cigareta koje je prebacivao iz Donjecka u Rusiju, preko granice pod kontrolom proruskih separatista.
Godine 2019. nakratko je uhapšen i optužen za članstvo u organiziranoj kriminalnoj grupi, no uspio je pobjeći prije nego što je ponovno priveden. Utočište je potražio u Ukrajini, u Harkivu, gradu koji se kasnije našao pod napadom ruskih snaga. Tokom rata navodno se skrivao, a zatim 17. februara 2024. pobjegao u Moldaviju, pokazuju podaci s granice koji su procurili u javnost.
Nedugo zatim preko Hrvatske je ušao u šengenski prostor, a potom se domogao boravišta u Španiji, sklopivši fiktivni brak s ukrajinskom državljankom. “Nije se mogao vratiti u Rusiju jer je još bio tražen pa je ostao u Evropi, čekajući da optužbe padnu”, rekla je njegova supruga Natalija u telefonskom razgovoru za Guardian, koji posjeduje kopiju njegove španije boravišne dozvole.
Od Španije do Varšave – i izravno u sabotažu
Nakon Španije, Bezrukavyi se nastanio u Varšavi, gdje je provodio vrijeme s grupom ukrajinskih poznanika. Dijelio je stan na periferiji s Vjačeslavom Čabanenkom, zdepastim muškarcem iz Harkiva, poznatim pod nadimkom “Pončik”. I on je imao mračnu prošlost, navodno je u Rusiji odslužio pet godina zatvora zbog nasilja u porodici.
Društvu se pridružio i Serhij Jevsejev iz ukrajinskog Lutskoga, koji će kasnije biti uhapšen zbog povezanosti s operacijom.
U ljeto 2024. počeli su tražiti poslove preko Telegram kanala na ruskom jeziku, koje često koriste ukrajinski izbjeglice. Među oglasima su naletjeli na korisnika s nadimkom VWarrior, za kojeg poljske vlasti vjeruju da je operativac ruske vojne obavještajne službe GRU. VWarrior je nudio “kurirske” poslove, za nekoliko stotina dolara po pošiljci.
Jedan od saradnika grupe, koji je pod pseudonimom Kiril govorio za Guardian, ispričao je kako je cijela mreža funkcionirala. On je za operaciju osiguravao automobile i skrivao se izvan Europe. “Paketi su bili čudni, vibratori iz Kine, lubrikanti, kozmetika. Isprva smo mislili da se radi o sitnom švercu”, kaže Kiril.
Putem Telegrama VWarrior im je slao popise robe koju su trebali kupiti, pakirati i slati po Poljskoj i Litvi. U nekoliko slučajeva pošiljke su slali DHL-om. Plaćanje je išlo isključivo u kriptovalutama. “Možda je sve to imalo neku mračnu pozadinu”, priznaje Kiril. “Nama je to bio lak način da dođemo do novca, bez droge i oružja, ali na kraju je ispalo da smo testirali neku zajebanu stvar.”
Poljskim istražiteljima kasnije je postalo jasno da je barem jedan od paketa skrivao zapaljivu napravu, maskiranu među seks igračkama, izrađenu od hemikalija poput magnezija.
Eksplozije u tri grada i rasplet operacije
U julu 2024., tri paketa poslana iz Litve eksplodirala su u Birminghamu, Leipzigu i blizu Varšave. Zapadne sigurnosne službe odmah su posumnjale na rusku obavještajnu mrežu, pogotovo jer su incidenti uslijedili nakon niza sličnih sabotaža, kibernapada, požara i oštećenja podmorske infrastrukture.
Četvrti paket, koji nije eksplodirao, pokazao se ključnim. Poslao ga je Ukrajinac Vladislav Derkavec iz Vilniusa, a bio je predstavljen kao pošiljka kozmetike i seksualnih pomagala. Policija ga je pronašla netaknutog i analizirala sadržaj: tubice s gelom zapravo su bile napunjene zapaljivom smjesom, uključujući nitrometan.
Fotografija paketa prikazuje masažne jastuke, kozmetiku i seks-igračke složene na madracu. Kripto plaćanje išlo je preko Tethera, a iznos je iznosio 960 dolara.
Iako nije potpuno jasno koja je grupa poslala tri eksplozivna paketa, sve pošiljke imale su sličan sadržaj i bile su dio iste mreže. Prema svemu sudeći, operaciju je koordinirao isti čovjek, VWarrior.
Sumnjive pošiljke u SAD i Kanadu
Početkom augusta Bezrukavyi i Čabanenko kupili su sportsku odjeću i tenisice te, po uputi VWarriora, poslali pakete na izmišljene adrese u Washingtonu i Ottawi. Poljskim vlastima odmah je bilo sumnjivo – slati američku robu preko Atlantika uz skupe troškove dostave nije imalo nikakvog smisla.
Ubrzo su zaključili da paketi nisu sadržavali eksplozive, već su bili test – probna pošiljka koja je trebala ispitati koliko brzo i učinkovito može stići pošiljka u Sjevernu Ameriku. Sve uoči mogućih budućih operacija.
Kad su informacije stigle do Washingtona, uslijedila je zabrinuta reakcija na najvišoj razini. “Nije jasno jesu li ruske službe bile svjesne da veliki dio kargo pošiljki ide u putničkim avionima”, rekao je bivši američki sigurnosni dužnosnik. “Eksplozija tokom leta mogla bi imati katastrofalne posljedice.” Visoki američki dužnosnici izravno su kontaktirali ruske kolege i pozvali Putina da obustavi operaciju. Prema izvorima, pozivi su urodili plodom.
Mreža se urušava, Bezrukavyi bježi
Četiri dana kasnije, poljska je policija upala u stan u Varšavi i uhapsila Čabanenka. Potom su počela nova hapšenja, Jevsejev je pobjegao u Španiju, no tamo je uhapšen i izručen Poljskoj. Derkavec je uhapšen u Poljskoj, dok se Kiril skriva izvan Evrope. Za njim je raspisana crvena potjernica Interpola zbog “sabotaže i špijunaže terorističke naravi”.
Bezrukavyi je u to vrijeme bio u kupovini. Prijatelji su ga upozorili pa nije ni pokušao vratiti se kući, odmah je pobjegao. Prvo u Slovačku, a potom se skrivao po bosanskim selima. Supruzi je rekao da bi radije bio uhapšen u Rusiji nego da se i dalje skriva po Evropi.
No na tlu Bosne i Hercegovine u trag mu je ponovno ušla poljska obavještajna služba. Njegova supruga tvrdi da se radi o nesporazumu. “On je nevin. Sve ovo je jedna strašna noćna mora”, rekla je.
Varšava je slučaj shvatila ozbiljno, čak je i šef poljske unutarnje obavještajne službe otputovao u Sarajevo kako bi osobno ispregovarao izručenje, potvrdio je izvor blizak slučaju. U isto vrijeme, Rusija je također zatražila izručenje, pozivajući se na staru optužnicu iz 2019. Kremlj često koristi takve stare slučajeve kao pravnu osnovu za povratak svojih državljana, osobito onih povezanih s obavještajnim radom.
Freelanceri ruske špijunaže
Za razliku od klasičnih operativaca GRU-a koji su ranije djelovali u Evropi, Bezrukavyi ne nosi klasične znakove obavještajca. No upravo je to novi obrazac: zbog sankcija i ograničenja putovanja Moskva sve češće koristi posrednike s kriminalnom prošlošću.
“U zadnje vrijeme ruski agenti rijetko napuštaju domovinu. Poslove prepuštaju drugima, često putem Telegrama”, rekao je jedan evropski dužnosnik.
Ti posrednici mogu biti nesvjesni čime se bave, ili mogu biti svjesni koordinatori koji regrutiraju druge. Jedan zapadni dužnosnik uvjeren je da je Bezrukavyi znao da radi za GRU. Regrutirao je poznanike, često s kriminalnim dosjeima i u teškoj financijskoj situaciji.
Kiril kaže da nije sumnjao u špijunažu, ali priznaje da ne zna što je Bezrukavyi znao. “Možda je znao više. Ali ne vjerujem da je to radio zbog ideologije. Znam ga cijeli život, uvijek je išao za novcem”, rekao je. I dodao: “Ako Rusija nastavi s ovim metodama, bit će još uhićenja. Uvijek će biti onih koji traže laku zaradu, i onih koji će to znati iskoristiti.”