Tokom istraživanja koje je uslijedilo poslije prošlogodišnjeg otkrića da čimpanze svjesno traže i jedu određene biljke radi samoliječenja, naučnici su pratili i posmatrali ove životinje da bi utvrdili kako se nose sa povredama.
Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu, u saradnji sa timom iz šume Budonga, snimili su čimpanze kako koriste biljke kao „šumsku prvu pomoć”, kako na sebi, tako povremeno i na drugim jedinkama njihove vrste.
Njihova studija, koja je obuhvatila i analizu višedecenijskih zapisa drugih istraživača, pretočena je u katalog različitih načina na koje šimpanze koriste prirodne šumske izvore za njegu i liječenje.
Istraživači navode da ova studija, objavljena u stručnom časopisu Frontiers in Ecology and Evolution, pruža dodatne dokaze da primati, među kojima su čimpanze, orangutani i gorile, koriste prirodne lijekove na različite načine za očuvanje zdravlja u divljini.
Vodeća istraživačica Elodi Frejmen objašnjava da postoji „čitav repertoar ponašanja koji čimpanze primjenjuju kada su bolesne ili povrijeđene da bi se samostalno liječile i održavale higijenu”.
„Neka od tih ponašanja podrazumijevaju upotrebu biljaka koje rastu ovdje u šumi. Čimpanze ih stavljaju direktno na rane ili ih prvo sažvaću, pa onda sažvakani biljni materijal nanose na otvorenu ranu”.
Istraživači su analizirali snimak veoma mlade ženke čimpanze koja žvaće biljke i zatim to nanosi na ranu na tijelu njene majke.
Pronašli su i zapise o čimpanzama koje su liječile rane drugih jedinki sa kojima nisu bile u srodstvu.
To je, kako objašnjava dr. Frejmen, posebno uzbudljivo „jer pruža dodatni dokaz da šimpanze u divljini imaju empatiju”.
Mlada naučnica, sa maskom na licu, drži tablet u ruci. Preko puta nje je čimpanza. Naučnica nosi masku preko lica kako eventualno ne bi zarazila životinju nekom respiratornom infekcijom.
Neka od stotine zapisanih opažanja koje su dr. Frejmen i njene kolege proučavali su iz dnevnika terenske stanice u šumi Budongu.
Ovaj dnevnik sadrži anegdotske podatke još iz 1990-ih.
Riječ je o knjizi u koju su lokalni saradnici, istraživači i posjetioci godinama bilježili opise zanimljivih ponašanja čimpanzi koje su uočili.
U toj knjizi se nalaze i priče o šimpanzama koje stavljaju listove na rane i pomažu drugim jedinkama da uklone zamke sa njihovih udova.
Zabilježene su i neke zapanjujuće navike održavanja higijene koje podsjećaju na ljudske.
Jedan zapis u terenskoj knjizi opisuje čimpanzu koja koristi listove za brisanje nakon vršenja velike nužde.
Ovaj tim istraživača je ranije identifikovao neke od biljaka koje su čimpanze svjesno tražile i jele kada su bile povrijeđene.
Naučnici su uzeli uzorke tih biljaka, ispitali ih i otkrili da većina ima antibakterijska svojstva.
Čimpanze nisu jedini čovjekoliki majmuni koji pokazuju poznavanje biljne medicine.
Nedavna studija je dokumentovala orangutana u divljini koji je koristio sažvakani biljni materijal za liječenje rane na licu.
Naučnici vjeruju da proučavanje ponašanja ovih majmuna u divljini, kao i dublje razumijevanje biljaka koje koriste kada su bolesni ili povrijeđeni, može da pomogne u potrazi za novim lijekovima.
Dr. Elodi Frejmen za BBC kaže da što više saznajemo o ponašanju i inteligenciji šimpanzi, „sve više shvatamo koliko mi ljudi, zapravo, malo znamo o svijetu prirode”.
„Da me sada neko ostavi ovdje, u ovoj šumi, bez hrane i lijekova, sumnjam da bih dugo preživjela, naročito ako bih bila povrijeđena ili bolesna”.
„Ali čimpanzama ovdje prija, jer znaju kako da pristupe tajnama ovog mjesta i kako da pronađu sve što im je potrebno za opstanak u njihovom okruženju”, piše BBC na srpskom.
(Vijesti.ba)