Institucije bilježe značajne rezultate u borbi protiv ilegalne prodaje duvana i duvanskih proizvoda. U tome im pomažu i građani, kojih se, na stotine, svake godine odazove kampanji “Stop švercu”. Zašto onda crno tržište i dalje opstaje, a država i njeni stanovnici svakog dana gube ogromne iznose?
Više velikih zapljena cigareta, mašina za njihovo punjenje te duvanskih prerađevina imala je Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO) u ovoj godini. Samo na području Banjaluke, u jednoj akciji, izvedenoj u aprilu, oduzeto je 750 kg rezanog duvana te oko 27.500 paklica cigareta, a ukupna tržišna vrijednost privremeno zaplijenjene robe procjenjuje se na oko 311.750 KM, pišu Nezavisne.
Rezultate na ovom polju bilježe i policijske agencije, što su nam potvrdili i iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i Granične policije (GP) BiH, a iz Tužilaštva BiH nam je rečeno da su u prošloj godini podigli 13 optužnica za krivična djela nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda.
Ipak, šverceri su i dalje tu. To su pokazali i rezultati novog IPSOS istraživanja, koje je sprovedeno od 22. novembra 2024. do 12. januara 2025. godine, iz kojih proističe da je trend konzumiranja nelegalnog rezanog duvana u BiH još izrazito visok, s tim što se bilježi blagi pad ukupne potrošnje ilegalnih cigareta.
I u ovom istraživanju na našem tržištu su zabilježene ilegalne cigarete s markicom iz Kosova ili cigarete bez ikakve poreske markice, što, može se zaključiti, ukazuje na to da šverceri i dalje aktivno djeluju i nalaze različite alternativne kanale za distribuciju ilegalne robe na tržište BiH. Zato, dolazimo do opravdanog pitanja: postoje li rješenja?
Ključni problem
“Crno tržište duhanskih proizvoda ostaje uporno prisutno i pored brojnih pokušaja suzbijanja kroz pojačane kontrole i zapljene. Ključni problem nije samo u sprovođenju zakona, već i u samim ekonomskim podsticajima koji podržavaju šverc. Kada postoji značajna razlika u cijeni između legalnog i ilegalnog proizvoda, tržište će prirodno reagovati, a potrošači s nižom platežnom moći često posežu za jeftinijim opcijama, bez obzira na legalnost. Zbog toga borba protiv šverca mora biti višestruka i treba da obuhvati i ponudu i potražnju – uključujući jaču inspekcijsku i carinsku saradnju, ali i pametniju fiskalnu politiku”, kaže za “Nezavisne novine” ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Konkretno, prema njegovim riječima, pitanje visokih akciza i drugih fiskalnih nameta svakako treba otvoreno razmotriti.
“Ekonomska logika pokazuje da pretjerano visoki porezi, iako imaju javno-zdravstveni cilj, mogu imati kontraefekat ukoliko dovedu do eksplozije ilegalne ponude. Ako veliki broj potrošača više ne kupuje legalne proizvode, država ne samo da gubi porezne prihode, već i kontrolu nad tržištem. Umjereno fiskalno rasterećenje – uz zadržavanje jasne javnozdravstvene strategije, moglo bi smanjiti jaz u cijenama između legalnih i ilegalnih proizvoda i time smanjiti atraktivnost crnog tržišta”, naglašava Hadžić.
Kako do dugoročnih rezultata
Međutim, kako je poručio, nijedna mjera sama po sebi neće biti dovoljna bez sveobuhvatnog i dosljednog pristupa.
“Potrebno je kombinovati bolju koordinaciju među institucijama, javne kampanje o posljedicama kupovine ilegalnih proizvoda, ekonomske mjere koje prate realnu platežnu moć građana te snažniji nadzor nad prometom u pograničnim zonama. Samo balansiranjem između fiskalne politike i kontrole možemo očekivati dugoročne rezultate u suzbijanju šverca”, ocjenjuje Hadžić.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, primjećuje da je u zadnjih nekoliko godina zabilježen veći broj vrlo uspješnih akcija i da se to, dodaje, odrazilo i na ponudu duvana i duvanskih proizvoda na crnom tržištu.
“Osim UIO BiH, tu su i aktivnosti GP BiH te ostalih policijskih agencija na raznim nivoima, kao i inspekcijskih organa. Sigurno je da su ovakve akcije bile demotivišuće za određen broj građana koji su možda imali namjeru da se bave ovim nelegalnim poslom”, naglašava Grabovac za “Nezavisne novine”.
On, dakle, napominje da se primijeti pojačan rad kontrolnih organa, što daje rezultate, a primjetni su, kaže, i efekti zaustavljanja povećanja akciza na ove proizvode.
“Samim tim, manja je razlika između cijena cigareta i ostalih duvanskih proizvoda na legalnom i ilegalnom tržištu i to nije privlačno za bavljenje ovom vrstom ‘posla’ kao i ranije. Problem je, svakako, crno tržište rezanog duvana i definitivno institucije treba da porade i na tom problemu. Od pomoći bi bilo da se primijene iskustva iz nekih zemalja koje su u tome uspješne, poput Srbije, gdje se proizvodnja duvana prati od samog polja, prema otkupnim stanicama, sve do maloprodaje. Na taj način se efikasnije može sprečavati ovaj vid nelegalne trgovine”, pojašnjava Grabovac.
Blago poboljšanje, ali…
Iz kompanije “British American Tobacco” (BAT) kažu da štetu zbog crnog tržišta ne trpe samo oni kao kompanija, već cijela legalna duvanska industrija u BiH.
“Iako su aktivnosti institucija poput SIPA, UIO i Granične policije dovele do blagog poboljšanja uslova poslovanja, ilegalni rezani duvan i dalje dominira tržištem. Prema recentnom istraživanju IPSOS-a, čak 94 odsto ispitanih korisnika rezanog duvana ga nabavlja na crnom tržištu. Zbog toga se procjenjuje da će država samo u 2025. godini izgubiti više od 420 miliona KM prihoda, dok su u prethodnim godinama ti gubici dostizali i do milijardu KM. Ova situacija ne samo da smanjuje prihode državnog budžeta, već ozbiljno narušava tržišnu konkurenciju i direktno šteti legalnim proizvođačima i distributerima”, kažu iz BAT-a.
Borba protiv crnog tržišta u BiH je, dodaju iz BAT-a, u određenoj mjeri pojačana i daje rezultate. Koordinisane aktivnosti nadležnih institucija, ocjenjuju, dovele su do smanjenja udjela ilegalnih cigareta na tržištu. Ipak…
“Problem i dalje ostaje izražen, naročito kada je riječ o ilegalnom rezanom duvanu. Dakle, iako se mogu primijetiti pozitivni pomaci, borba protiv crnog tržišta mora biti još intenzivnija i sistematičnija kako bi se postigli dugoročni rezultati”, naglašavaju iz BAT-a za “Nezavisne novine”.
Zaprijećene zatvorske kazne
Sa druge strane, iz Tužilaštva BiH kažu da su, u ovom segmentu, prošle godine podigli optužnice protiv 29 osoba.
“U 2024. godini u Tužilaštvu BiH podignuto je 13 optužnica protiv 29 osoba, za krivična djela nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda iz člana 210a. Krivičnog zakona BiH”, rekli su iz Tužilaštva BiH. U spomenutom članu Krivičnog zakona BiH jasno stoji: “Ko nezakonito proizvede, stavi u promet, odnosno proda ili prodaje proizvode koji nisu obilježeni kontrolnim i poreskim markicama na način propisan poreskim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.”
Ipak, u praksi, pravosuđe izriče i uslovne kazne. Takav primjer, utvrdile su “Nezavisne novine”, zabilježen je i prošle godine. Naime, optuženi D.T. je, u junu te godine, potpuno priznao krivicu za nedozvoljeno skladištenje robe i nedozvoljen promet akciznih proizvoda.
U skladu sa sporazumom, koji je potpisao sa Tužilaštvom BiH, od njega su oduzete cigarete različitih marki, vrijedne oko 50.000 KM, koje je optuženi nedozvoljeno skladištio radi dalje prodaje. Takođe, predložena je i uslovna kazna zatvora od jedne godine, koja se neće izvršiti ako optuženi u naredne dvije godine ne počini krivično djelo, kao i novčana kazna od 1.500 KM.
“Predložena kazna u skladu je sa ulogom i odgovornošću optuženog u izvršenju krivičnog djela, kao i sudskom praksom u izricanju presuda za ova krivična djela”, tvrde iz Tužilaštva BiH.
Nije se dugo čekala odluka Suda BiH, koji je 9. jula 2024. donio presudu kojom je optuženi oglašen krivim i za nedozvoljeno skladištenje robe i za nedozvoljeni promet akciznih proizvoda, te mu, kako je i dogovorio sa Tužilaštvom BiH, izrekao uslovnu kaznu, te novčanu od 1.500 KM, s tim što su od njega oduzeta i sredstva izvršenja.
Presijecanje kriminalnih grupa
Dok, dakle, pravosuđe izriče i uslovne kazne, oni koji se odlučuju na ovaj vid kriminala smišljaju različite mehanizme da dođu do lake i unosne zarade. Strategija i ideja im ne nedostaje.
“Najveći broj krivičnih djela nezakonite trgovine, krijumčarenja cigareta i duvanskih proizvoda otkriven je na zelenoj granici, ilegalnim i šumskim putevima, graničnim prelazima, i to u teretnim i putničkim motornim vozilima, gdje su krijumčari duvanske proizvode skrivali ispod sjedišta, u vratima vozila, prtljažnicima, rezervnim gumama, kao i namjenski prepravljenim prostorima tzv. bunkerima, kao i u čamcima preko rijeka”, kažu iz Granične policije (GP) BiH.
Tvrde pritom u GP BiH da kontinuirano rade na sprečavanju svih oblika prekograničnog kriminaliteta, odnosno na presijecanju lanca organizovanih kriminalnih grupa koje se dovode u vezu sa izvršenjem krivičnih djela nezakonite trgovine, krijumčarenjem cigareta i duvanskih proizvoda. Za nekoliko mjeseci ove godine, rezultati su bolji nego tokom cijele 2024.
“Pripadnici Granične policije BiH su tokom 2024. godine spriječili nezakonit promet 1.360 kutija cigareta i 70 kilograma duvana. U 2025. godini pripadnici Granične policije BiH spriječili su nezakonit promet 4.631 kutije cigareta i 100 kilograma duvana”, naglasili su iz GP BiH za “Nezavisne novine”.
U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) kažu za “Nezavisne” da su njihove nadležnosti u ovoj oblasti propisane članom tri Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. U tom članu navodi se da su poslovi iz nadležnosti SIPA sprečavanje, otkrivanje i istraga krivičnih djela iz nadležnosti Suda BiH, gdje, između ostalog, spada i organizovani kriminal.
“Od 2021. godine do decembra 2024. godine, kada je u pitanju nedozvoljen promet duvana i duvanskih proizvoda, otkriveno je i privremeno oduzeto: 12.863 kg duvana u listu, 9.643 kg rezanog duvana, 333.232 komada kutija cigareta, 147.360 komada motanih cigareta, 148.000 komada filtera za cigarete, 12 mašina za rezanje, 58 mašina za punjenje i devet vaga”, podaci su iz SIPA.
Vrijednost zapljena u porastu
I iz UIO BiH tvrde da su brojne aktivnosti njihovih službenika na terenu dale rezultate, s obzirom na to da je vrijednost oduzetog duvana i cigareta u stalnom porastu. Argumentovali su to i brojkama.
“U prošloj godini vrijednost oduzetog duvana i duvanskih prerađevina iznosila je oko 2,3 miliona KM, a godinu prije, odnosno 2023. godine, oko 1,7 milion KM”, rekli su iz UIO BiH.
Prihodi od akciza su, kako dodaju, izuzetno značajni u ukupno prikupljenim prihodima od indirektnih poreza.
Smanjenje crnog tržišta duvana u BiH, poručuju iz UIO, vidljivo je i kroz rast broja izdatih akciznih markica za obilježavanje cigareta. U 2024. godini je UIO izdala 8,90 odsto više akciznih markica za obilježavanje cigareta u odnosu na 2023. godinu, a rast je, dodaju, nastavljen i u 2025. godini.
“Važno je napomenuti da je u toku 2024. godine samo po osnovu akciza na duvan i duvanske prerađevine UIO prikupila 1,141 milion KM, dok su u toku cijele 2023. godine ovi prihodi iznosili 969 miliona KM, što konkretno znači da je došlo do rasta prihoda od akciza na duvan i cigarete u iznosu od 18 odsto. To je zaista značajan rast. Ova sredstva najvećim dijelom koriste se za finansiranje budžeta na svim nivoima vlasti, prije svega za plate u školstvu, zdravstvu, policiji, državnoj upravi. Pored toga, sredstvima od akciza finansiraju se i razna socijalna davanja, ali i penzije”, naglašavaju UIO BiH.
Koliko novca država gubi?
Ali, kada bi šverc bio dodatno smanjen, prikupljena sredstva bila bi znatno veća. Po jednoj legalno prodatoj pakli cigareta, koja košta 6,50 maraka, država je u plusu 5,32 KM (na toj kutiji cigareta obračunata je proporcijalna akciza od 42 odsto maloprodajne cijene te iznosi 2,73 KM, fiksna akciza od 1,65, te PDV od 0,94 KM).
Procjene govore da bi se od iznosa koji BiH, samo tokom jedne godine, gubi zbog crnog tržišta duvana i duvanskih proizvoda, skoro četiri puta mogao isplatiti aktuelni dug prema slovenačkom “Viaductu” ili, recimo, izgraditi 100 kilometara auto-puta.
Iz UIO BiH pozivaju i građane da im se pridruže u ovoj borbi. U toku je, podsjećaju, 6. kampanja “Stop švercu”.
“Usmjereni smo na podizanje svijesti građana o štetnosti i posljedicama nelegalne trgovine duvana i duvanskih prerađevina, kao i na jačanju borbe protiv svih oblika nezakonitosti koje negativno utiču na državni budžet, privredu i građane Bosne i Hercegovine. Borba protiv šverca zahtijeva zajedničko djelovanje nadležnih institucija, a veliku pomoć mogu pružiti građani, ali i mediji”, kažu iz UIO BiH.
Od izuzetnog značaja je, dodaju, da građani BiH znaju prepoznati kada se radi o prodaji akciznih proizvoda na crnom tržištu. Kada je riječ o cigaretama, ovi proizvodi moraju biti obilježeni akciznim markicama UIO, jer su jedino tako obilježeni ovi proizvodi legalno u prodaji u BiH. Dakle, cigarete koje se mogu kupiti na tržištu BiH bez akciznih markica, ili ako su obilježene akciznim markicama drugih država, nelegalno se prodaju u BiH.
Kako svako od nas da pomogne?
Ukoliko primijetite nelegalne cigarete, nekoliko je načina da prijavite nezakonitost. Na raspolaganju su vam Viber broj 065/355-155, e-mail adresa stop.svercu@uino.gov.ba, te otvorena linija 080 02 06 07.
“Kroz ovu kampanju poseban fokus stavljamo na našu otvorenu liniju, koja je potpuno besplatna i anonimna za prijavu svakog nelegalnog prometovanja duvana i duvanskih prerađevina. Posebno želimo naglasiti da svi građani koji pozovu našu otvorenu liniju 080 02 06 07 nisu dužni ostavljati lične podatke, a mi ne vidimo s kojeg nas broja građani zovu”, ističu iz UIO BiH te dodaju da na godišnjem nivou zabilježe oko 600 poziva gdje se prijavi nezakonita prodaja robe.
Bitno je naglasiti da, pored finansijskog aspekta, u kompletnom ovom problemu postoji i jednako važan – zdravstveni. Kada je riječ o cigaretama i duvanu nabavljenim na crnom tržištu, tu se radi o proizvodima nepoznatog porijekla, a samim tim i sastava, čime su oni, potencijalno, dodatno štetni po zdravlje građana.
To je razlog više da se nadležne institucije dodatno uhvate ukoštac sa ovom vrstom kriminaliteta, kao i da se građani masovnije uključe u borbu koja mora imati još bolje rezultate.