Iako neki organi, poput želuca, prirodno zahtijevaju visok nivo kiselosti za pravilnu funkciju, krv treba ostati blizu neutralne pH vrijednosti.
Tijelo ima mehanizme za regulaciju te ravnoteže – poput bubrega i pluća – no postavlja se pitanje može li prehrana bogata određenim vrstama hrane narušiti tu ravnotežu.
Posebno se istražuje može li dugoročno kisela prehrana, posebno kod probavnog sistema, povećati rizik od razvoja raka.
Jedna važna nova studija na ovu temu provedena je u Koreji. Istraživači su analizirali prehranu gotovo 11.000 osoba iz dugogodišnjeg istraživanja Cancer Screenee Cohort i uporedili njihovo “kiselinsko opterećenje prehranom” s pojavom raka probavnog sistema.
Otkrili su da osobe koje su konzumirale više kisele hrane – posebno crvenog i prerađenog mesa – imaju veći rizik od razvoja raka želuca, crijeva, jetre, gušterače i jednjaka.
Povezanost je bila izraženija kod muškaraca, a kao jedan od razloga navodi se bolja funkcija bubrega kod žena te zaštitna uloga estrogena.
Stručnjaci naglašavaju da ova studija ne dokazuje uzročno-posljedičnu vezu, već pokazuje jaku povezanost. Također ističu da su u analizi već uračunati drugi mogući faktori rizika poput pušenja, alkohola i genetike.
No, činjenica da su osobe s višim kiselinskim opterećenjem prehranom imale veći rizik za rak probavnog sistema, potiče na promjenu prehrambenih navika.
Umjesto ekstremnih mjera poput alkalne vode, stručnjaci preporučuju jednostavne promjene – manje crvenog mesa, više voća i povrća te biljne proteine, piše EatingWell.
Mediteranska prehrana, koja se temelji na visokom unosu voća, povrća, cjelovitih žitarica i zdravih masti, istaknuta je kao odličan primjer prehrambenog obrasca koji može pomoći u održavanju acidobazne ravnoteže.
Osim što pomaže u regulaciji upala, povezuje se i s višim razinama adiponektina – spoja koji ima zaštitnu ulogu protiv raka.
Istraživači sugeriraju da male promjene u prehrani, poput zamjene mesa mahunarkama ili smanjenja prerađenih proizvoda, mogu dugoročno smanjiti rizik od kroničnih bolesti, uključujući rak, dijabetes i bolesti srca.
Iako tijelo ima mehanizme za održavanje ravnoteže, redovit unos biljnih namirnica i manji unos prerađenih proizvoda može pomoći u očuvanju zdravlja i smanjenju upala.
(Vijesti.ba)