Ovo voće nije samo ukusno, već i pravi saveznik zdravlja, zahvaljujući bogatom sastavu hranljivih materija i bioaktivnih jedinjenja.
Nutritivni sastav trešanja
Trešnje su prvenstveno sastavljene od vode — oko 80%, što ih čini osvježavajućim i niskokaloričnim voćem.
Porcija od 100 grama sadrži:
Ugljenih hidrata: oko 16 g
Vlakana: 2 g
Masti: minimalno, oko 0,2 g
Proteina: oko 1 g
One su dobar izvor vitamina C (oko 7 mg na 100 g), koji je ključan za imunitet i zaštitu ćelija od oksidativnog stresa. Osim vitamina C, trešnje sadrže i folnu kiselinu, vitamine A, E i K, te važne minerale kao što su kalcijum, gvožđe, kalijum (222 mg) i jod (330 mg).
Antioksidansi i borba protiv upala
Trešnje su bogate polifenolima, posebno antocijaninima, koji su snažni antioksidansi. Antocijanini daju trešnjama karakterističnu crvenu boju i djeluju protiv upala u organizmu.
Brojne studije ukazuju na to da redovna konzumacija trešanja može:
– Smanjiti oksidativna oštećenja kože, pomažući u očuvanju mladalačkog izgleda i zdravlja kože
– Ublažiti upalne procese, što može imati pozitivan efekat kod bolesti poput artritisa
– Smanjiti rizik od razvoja hroničnih bolesti kao što su hipertenzija i dijabetes tipa 2
– Podrška zdravlju srca i regulacija krvnog pritiska
Kalijum u trešnjama pomaže u regulaciji krvnog pritiska tako što balansira efekat natrijuma u tijelu.
Osim toga, polifenoli u trešnjama povoljno utiču na zdravlje krvnih sudova i smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Pomoć probavnom sistemu
Vlakna prisutna u trešnjama podržavaju zdrav rad crijeva, poboljšavajući varenje i sprečavajući zatvor. Redovna konzumacija vlakana povezana je sa boljom kontrolom tjelesne težine i smanjenim rizikom od metaboličkih poremećaja.
Uloga joda za štitnu žlijezdu
Jod je esencijalni mineral za proizvodnju hormona štitne žlijezde, koji su ključni za metabolizam, razvoj i funkcionisanje mnogih organa. Trešnje su iznenađujuće dobar izvor joda, što ih čini vrijednim dijelom ishrane, posebno za starije osobe kojima je često potreban dodatni unos ovog minerala.
Podrška kvalitetu sna i mentalnom zdravlju
Neka istraživanja sugerišu da bioaktivni sastojci u trešnjama mogu poboljšati kvalitet sna i smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti, uključujući demenciju. Ovo voće sadrži melatonin, hormon koji reguliše ciklus spavanja.
Trešnje i dijabetes
Iako sadrže prirodne šećere (oko 13 g na 100 g), trešnje imaju nizak glikemijski indeks (GI), što znači da ne izazivaju nagle skokove šećera u krvi. Zbog toga ih dijabetičari mogu konzumirati u umjerenim količinama, uživajući u slatkom okusu bez straha od poremećaja glikemijske kontrole, piše Čuvajzdravlje.
Najbolje je jesti trešnje sirove, svježe ubrano voće koje je sačuvalo sve hranljive sastojke.
Mogu se koristiti i u pripremi različitih jela:
– Kao dodatak voćnim salatama
– U smoothiejima i sokovima
– U desertima poput pita ili jogurta
– Uvarene u džemove ili kompote
(Vijesti.ba)