Takva hrana najčešće su grickalice, slatkiši ili masni zalogaji koji kratkotrajno daju osjećaj ugode, ali dugoročno vode grižnji savjesti i neželjenim kilogramima.
Kako ga prepoznati?
Ako se često uhvatite kako otvarate frižider iako ste maloprije jeli, vjerovatno ne jedete zbog gladi, nego iz emocija. Najlakše ćete to primijetiti kada vam se iznenada javi žudnja za određenom hranom, a ne osjećate pravi osjećaj sitosti čak ni nakon jela.
Zašto se to događa?
Stres: Visoki nivoi kortizola podstiču želju za slatkim, slanim ili masnim.
Neugodne emocije: Hrana postaje „lijek“ za tugu, ljutnju, sram ili dosadu.
Loše navike: Večernji snack uz TV ili stalno posezanje za hranom nakon posla često prelazi u rutinu.
Društveni utjecaji: Jeste li se ikada prejeli samo zato što su i drugi oko vas jeli?
Šta možete učiniti?
Zaustavite se na trenutak: Kad osjetite potrebu za hranom, dajte sebi 10 minuta.
Pokušajte prošetati, popiti čaj ili nazvati prijatelja prije nego što posegnete za hranom.
Vodite dnevnik osjećaja: Zapišite kada i zašto jedete. To može pomoći da prepoznate okidače.
Nahranite emocije na druge načine: Umjesto hrane, probajte šetnju, meditaciju, igru s ljubimcem, toplu kupku ili dobru knjigu.
Organizirajte obroke: Planirajte pet manjih obroka dnevno i ne preskačite međuobroke kako biste izbjegli nagle napade gladi.
Njegujte zdrave navike: Dovoljno sna, redovno kretanje i vrijeme provedeno s dragim ljudima smanjuju emocionalne napetosti.
Važno je zapamtiti: hrana neće riješiti vaše probleme. Umjesto da tražite utjehu u tanjiru, potražite je u aktivnostima i ljudima koji vas istinski ispunjavaju. Povremeno uživanje u omiljenom zalogaju nije problem – problem nastaje kad hrana postane glavno sredstvo za bijeg od osjećaja.
(Vijesti.ba)