U moru kontroverzi koje okružuju nikotin, istraživanja sve češće pokazuju da on, izuzet iz konteksta pušenja, posjeduje zanimljiva svojstva koja mogu utjecati na mozak i kogniciju. Ipak, niti jedan eksperimenat ne opravdava samostalno korištenje nikotina bez nadzora medicinskih stručnjaka.
Nekoliko ozbiljnih studija i meta-analiza pokazalo je da nikotin može imati pozitivne efekte na pažnju, fokus i određene aspekte radne memorije, posebno kod osoba koje se bore s problemima koncentracije ili kod onih s blagim kognitivnim oštećenjima (MCI).
Nikotin u čistom obliku, ako se koristi pažljivo, u niskim dozama i uz nadzor, pokazuje realan potencijal da poboljša pažnju i fokus kod zdravih odraslih osoba, kao i kod onih sa blagim kognitivnim poteškoćama. Međutim, s obzirom na njegov adiktivni potencijal i rizike, nikotin ostaje nootropik koji je potrebno koristiti krajnje odgovorno, s jasnim granicama i redovnim pauzama.
Kako koristiti nikotin za kognitivne prednosti (bez duhana)?
Na osnovu naučnih podataka i korisničkih iskustava iz nootropskih zajednica, najstabilniji i najkontrolisaniji načini korištenja nikotina za poboljšanje fokusa su:
Transdermalni flasteri (7–15 mg dnevno): nose se 10 do 16 sati dnevno, 2–4 dana sedmično. Preporučuje se pravljenje pauza tokom vikenda kako bi se spriječio razvoj tolerancije.
Žvakaće gume ili pastile (2–4 mg): koriste se povremeno, npr. 1–2 puta dnevno, u situacijama kada je potreban povećani fokus i pažnja.
Ovakav ciklični režim korištenja omogućava korisnicima da izbjegnu nagli razvoj ovisnosti i tolerancije, koji predstavljaju glavne rizike kod svakodnevnog i dugotrajnog korištenja nikotina.
Transdermalni flasteri i pažnja
Velika meta-analiza 31 studije, obuhvativši skoro 1000 ispitanika, pokazala je da upotreba nikotinskih flastera značajno poboljšava pažnju. Efekat na memoriju bio je nešto slabiji i nije dosegao statističku značajnost. Flasteri su posebno pokazali dobre rezultate u smanjenju grešaka tokom testova pažnje.
U istraživanju provedenom na zdravim osobama koje su ranije bile pušači, 7 mg nikotinskog flastera dnevno dovelo je do boljih rezultata na testovima kontinurane pažnje (CPT test). Slično, kod osoba sa blagim kognitivnim oštećenjem, šestomjesečna terapija sa 15 mg dnevno rezultirala je značajnim poboljšanjima u brzini obrade informacija i verbalnom pamćenju.
Žvakaće gume kod apstinencije
Kod pušača koji su privremeno prestali pušiti, primjena 4 mg nikotinskih žvakaćih guma pomogla je da se smanji osjećaj pospanosti, poboljša podijeljena pažnja, radna memorija i izvršne funkcije. Također su ublaženi i simptomi apstinencije, što ukazuje na stabilizirajući efekat nikotina na centralni nervni sistem.
Rizici i ograničenja — gdje leži opasnost?
Iako postoje potencijalne koristi, nikotin nikako nije bezopasan. Među glavnim rizicima i negativnim efektima su:
Ovisnost: Nikotin je izrazito adiktivan čak i kada se konzumira bez duhana.
Nuspojave: Glavobolja, mučnina, tahikardija, nesanica, anksioznost i crvenilo kože kod upotrebe flastera.
Tolerancija: Kod prekomjerne i stalne upotrebe, tijelo brzo razvija toleranciju, što može dovesti do smanjenja kognitivnih koristi i potrebe za povećanjem doze.
Neurotoksičnost kod mladih: Dugotrajno korištenje nikotina kod adolescenata i mladih osoba može negativno uticati na razvoj mozga.
Genotoksičnost: Postoje indicije da hronično izlaganje nikotinu može povećati rizik od oštećenja DNK.
Prije razmatranja ovakvog vida suplementacije, preporučuje se konsultacija s ljekarom ili stručnjakom, kako bi se procijenili individualni rizici i zdravstveni status.
(Vijesti.ba)