Potiskivanje je psihološki obrambeni mehanizam kojim naš um nesvjesno „gura“ teške emocije, misli i sjećanja iz svijesti – najčešće kao odgovor na bolna ili traumatska iskustva.
Iako nas na prvi pogled može zaštititi, dugoročno potiskivanje može ostaviti ozbiljne posljedice po mentalno i fizičko zdravlje.
Kako prepoznati potiskivanje?
Ljudi koji potiskuju emocije često ni ne znaju da to rade. Umjesto toga, suočavaju se s tjeskobom, depresijom, glavoboljama, napadima panike ili problemima u vezama. Neki čak imaju tjelesne simptome – kronični umor, kožne tegobe, bolove u stomaku – bez jasnog fizičkog uzroka.
Zašto potiskujemo?
Postoji više teorija. Prema teoriji traume, potiskivanje je način da mozak odgodi suočavanje s teškim sjećanjima dok za to ne budemo spremni. Kognitivna disonanca tvrdi da potiskujemo ono što se kosi s našim uvjerenjima, dok hipoteza adaptivnog zaboravljanja naglašava da je to prirodan mehanizam preživljavanja u teškim situacijama.
Može li se potiskivanje liječiti?
Da. Psihoterapija, osobito psihodinamska terapija, EFT i kognitivno-bihevioralna terapija, može pomoći u osvještavanju potisnutih emocija i učenju kako ih zdravo izraziti. Ključno je razviti naviku emocionalne iskrenosti – prema sebi i drugima.
Kada potiskivanje postaje opasno?
Ako traje dugo, može oslabiti imunološki sustav i povećati rizik od različitih bolesti. Istraživanja pokazuju da ljudi koji otvoreno izražavaju emocije brže se oporavljaju i od fizičkih bolesti, uključujući rak.
Potiskivanje nije uvijek negativno, ali dugoročno može spriječiti emocionalno iscjeljenje. Ako prepoznajete slične simptome kod sebe, razgovor s terapeutom može biti prvi korak ka rasterećenju i unutarnjem miru.
(Vijesti.ba)