Istraživanja pokazuju da redovno čitanje, fizička aktivnost i kreativno istraživanje tokom raspusta imaju trajan uticaj na razvoj pažnje, jezika i emocionalne stabilnosti.
Ljetni raspust djeci donosi prijeko potreban predah, ali brojni svjetski stručnjaci upozoravaju da višemjesečni prekid od mentalne i tjelesne stimulacije može usporiti razvoj ključnih vještina. Dobra vijest je da djeca ne moraju učiti na “školski način“ da bi nastavila rasti.
Prema izvještajima UNESCO-a i studijama sa univerziteta Harvard i Cambridge, postoje tri aktivnosti koje ljeti najviše doprinose razvoju kognitivnih, jezičkih i emocionalnih vještina kod djece i sve se mogu provoditi kroz igru, bez stresa.
Jezičko izražavanje kroz svakodnevne aktivnosti
Stručnjaci Harvarda ističu da su svakodnevne jezičke aktivnosti kao što su čitanje naglas, pričanje priča, vođenje dnevnika ili snimanje glasovnih poruka – jedan od najboljih načina da djeca zadrže i razvijaju svoje jezičke sposobnosti.
Djeca koja redovno čitaju ili pišu tokom ljeta imaju, prema longitudinalnim istraživanjima, bolje rezultate iz jezika, razvijeniju empatiju i sigurnije izražavanje.
Kretanje i sport za bolju koncentraciju
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da barem 60 minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno direktno utiče na mentalno zdravlje djece.
Između ostalog, istraživanje sa Univerziteta u Kopenhagenu pokazalo je da djeca koja su tokom ljeta fizički aktivna (biciklizam, plivanje, timske igre) pokazuje bolje rezultate u pažnji i obradi informacija u prvim sedmicama škole.
Kreativna radoznalost i istraživačke igre
Tim sa Univerziteta Cambridge u svom programu Learning Beyond the Classroom dokazao je da djeca koja tokom raspusta učestvuju u aktivnostima poput kućnih eksperimenata, istraživanja prirode ili izrade projekata imaju bolje razvijene vještine rješavanja problema i logičkog zaključivanja.
Ove aktivnosti pomažu i u razvoju tzv. “samoregulacije“ – sposobnosti da dijete organizuje svoje misli i postupke, što direktno utiče na školski uspjeh.
Više od pripreme za školu
“Djeca ne trebaju formalne lekcije da bi učila. Najvažnije ubraja stimulativno okruženje, komunikaciju i osjećaj postignuća”, naglašava dr. Kathy Hirsh-Pasek, razvojna psihologinja sa Univerziteta Temple.
Ovakve aktivnosti pomažu u školskom povratku i jačaju djetetovo samopouzdanje, otpornost i sposobnost da učenje doživi kao prirodni dio svakodnevice.
(Vijesti.ba)