Pakovani, unaprijed narezani hljeb koji se prodaje u supermarketima mnogima je svakodnevna navika. Lako se čuva, traje danima, ne mrvi se i idealan je za brzi sendvič.
No, iza te praktičnosti često se krije dugačak popis sastojaka koji ne zvuče kao nešto što biste sami stavili u tijesto.
Šta zapravo jedemo?
Hljeb iz vrećice često se smatra ultra-prerađenom hranom, a razlog za to su razni dodaci poput emulgatora, konzervansa i stabilizatora koji mu produljuju trajanje, čuvaju mekoću i sprječavaju stvaranje plijesni.
“Hljeb iz supermarketa jedna je od najprerađenijih namirnica koje možete kupiti – emulgatori, aditivi i konzervansi obično se dodaju kako ne bi brzo izgubio svježinu”, objasnila je nutricionistica Daisy Nicomanis.
Slično upozorava i dr. Giles Yeo s Cambridgea, koji navodi da „nema puno dokaza da je kruh iz supermarketa izravno štetan za zdravlje”, ali ipak ističe da većina ima „previše soli i šećera”. Drugim riječima, sam kruh možda nije problem, ali količina aditiva i nutritivna kvaliteta u velikoj su mjeri upitni.
Osim toga, britanska istraživanja pokazala su da čak tri od četiri pakovane štruce sadrže više soli po kriški nego jedna vrećica čipsa, što potvrđuje koliko su skriveni sastojci često zanemareni prilikom kupnje.
Nisu svi pakovani isti – hljeb od cjelovitih žitarica često sadrži više vlakana, manje dodanih sastojaka i bolji nutritivni profil. Nutricionistica Kelly Springer savjetuje da biramo hljeb s spiskom sastojaka koji prepoznajemo i razumijemo: „Idealno je da ih ima četiri do pet – brašno, voda, sol i kvasac su sasvim dovoljni.”
Ako hljeb traje duže od sedam dana bez znakova kvarenja, vjerojatno u sebi ima tvari koje ne biste pronašli u domaćoj kuhinji. Zato je uvijek dobra ideja čitati deklaraciju i – kad god je moguće – birati svježi hljeb bez ambalaže, od lokalne pekare ili iz vlastite peći.
(Vijesti.ba)