Evropska komisija obavijestila je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da će sredstva namijenjena našoj zemlji u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan biti umanjena za 10 posto, odnosno za 108,5 miliona eura, zbog kašnjenja u dostavljanju konačne verzije Reformske agende.
Ova odluka znači da će Bosna i Hercegovina u okviru Regionalnog garantnog fonda (RGF) sada raspolagati sa 976,6 miliona eura, umjesto prvobitno predviđenih 1,085 milijardi eura.
U zvaničnom pismu upućenom 17. jula 2025. godine predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, članica Evropske komisije zadužena za proširenje Marta Kos podsjeća da je Komisija već 18. juna upozorila na nužnost dostavljanja Reformske agende najkasnije do samita lidera Zapadnog Balkana koji je održan 1. jula u Skoplju.
“Iako pozdravljam to što se razgovori u Bosni i Hercegovini nastavljaju, moram konstatirati da Komisija do danas nije zaprimila finaliziranu i usaglašenu Reformsku agendu iz Bosne i Hercegovine”, navodi Kos u pismu. “Zbog toga, sa žaljenjem vas obavještavam da Komisija ne može zadržati iznos koji je prvobitno bio predviđen za Bosnu i Hercegovinu.”
Komisija, kako se navodi, nema drugog izbora osim da krene s postepenim umanjenjem sredstava, kako je i najavljeno u prethodnom dopisu.
“Moramo osigurati homogenu, urednu i kredibilnu provedbu budžeta vezanog za ovaj instrument, u vrlo ograničenom vremenskom okviru” ističe Kos, dodajući da su u slučaju pet već odobrenih Reformskih agendi za druge partnere na Zapadnom Balkanu sredstva direktno vezana za implementaciju reformi u skladu s unaprijed dogovorenim kalendarom. Svako kašnjenje koje premaši tzv. ‘grace period’ automatski rezultira umanjenjem sredstava.”
U skladu s regulativom koja uređuje Regionalni garantni fond, Komisija insistira na jednakom tretmanu svih korisnika fonda i na kredibilnom planiranju implementacije reformi.
Na kraju pisma, Kos poziva bh. vlasti da bez daljeg odlaganja dostave konačnu verziju Reformske agende, kako bi Komisija, uz mišljenje država članica EU, mogla pristupiti njenom ocjenjivanju i eventualnom odobravanju. Ukoliko to ne bude učinjeno do 30. septembra 2025. godine, Komisija će izvršiti dodatno umanjenje sredstava za još 10 posto.
“Molim vas da ovu činjenicu imate u vidu prilikom planiranja investicija u okviru vaše Reformske agende”, poručuje Kos.’
Podsjetimo, iako je više puta najavljeno njeno brzo usvajanje, konačna verzija Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu još nije dostavljena. Glavni razlog leži u dubokim političkim neslaganjima unutar vladajuće koalicije – posebno između SNSD-a, HDZ-a BiH i stranaka Trojke.
SNSD odbacuje reforme koje podrazumijevaju jačanje državnih institucija, HDZ BiH uslovljava sve Izbornim zakonom, dok Trojka pokušava balansirati između reformskih zahtjeva i očuvanja koalicije.
Najveći izazov ostaje dio koji se tiče vladavine prava, jer reforme u toj oblasti zadiru u temelje političke kontrole nad pravosuđem.