Iako iskusni vozači znaju da pravilnim mijenjanjem brzina mogu uštedjeti gorivo, manje iskusni često prave grešku koja može skupo koštati – “guše” motor.
Ova naizgled bezazlena navika nepotrebno opterećuje motor i s vremenom može dovesti do ozbiljnih kvarova.
Šta je tačno “gušenje” motora?
Jednostavno rečeno, do “gušenja” ili preopterećenja motora dolazi kada pokušavate naglo da ubrzate u previsokom stepenu prenosa (“brzini”), pri čemu su obrtaji motora preniski.
Klasičan primjer je vožnja 50 km/h u petoj brzini, gdje umjesto da prebacite u niži stepen prenosa, samo pritisnete papučicu gasa do kraja.
Iako početnicima može djelovati da viša brzina znači i veću snagu, istina je suprotna. Niži stepani prenosa (prva, druga, treća) zaduženi su za isporuku obrtnog momenta koji je ključan za pokretanje i efikasno ubrzavanje automobila.
Sa druge strane, viši prenosi (peta ili šesta brzina) služe za održavanje postignute, konstantne brzine uz što manju potrošnju goriva. Pokušaj snažnog ubrzanja u takvim brzinama stvara ogromno i štetno opterećenje za motor, piše Index.
Koje su posljedice za motor?
Kontinuirano preopterećenje motora s vremenom uzima danak na njegovim vitalnim dijelovima.
Ovo su najčešće posljedice
Oštećenje klipova i cilindara
Zbog prevelikog naprezanja, na zidovima cilindara nakupljaju se naslage ugljenika. Vrući klipovi i njihovi prstenovi mogu se “zalijepiti” za te naslage, što s vremenom dovodi do njihovog ubrzanog habanja i trajnog oštećenja.
“Propuštanje” kompresije
Kada se klipni prstenovi istroše, više ne zaptivaju cilindar kako bi trebalo.
Vrući gasovi iz komore za sagorjevanje tada “probijaju” pored klipa u karter (kućište radilice). To povećava pritisak i temperaturu u karteru i može ometati pravilno podmazivanje pokretnih dijelova motora.
Kontaminacija ulja
Gasovi koji dospiju u karter mogu se pomiješati sa vlagom i stvoriti kiseline koje nagrizaju metalne komponente. Sama vlaga kontaminira motorno ulje, stvarajući štetan talog (mulj), podstičući koroziju unutar motora.
Sve navedeno vodi ka kvarovima i skupim popravkama koje se lako mogu izbjeći.
Kako pravilno voziti i izbjeći štetu?
Srećom, rješenje je jednostavno – usvojite ispravne vozačke navike. Dovoljno je da naučite kako vaš automobil “diše” i kada je pravo vrijeme za promjenu brzine. Držite se sljedećih osnovnih pravila:
Za ubrzanje koristite niže “brzine”
Ako želite snažno ubrzanje, uvijek prebacite u niži stepen prenosa. Motor će tada raditi u optimalnom rasponu obrtaja i isporučiti potreban obrtni moment bez naprezanja.
Više “brzine” su za krstarenje
Kada postignete željenu brzinu na otvorenom putu, prebacite u viši prenos (četvrtu, petu ili šestu) i održavajte je. Tako štedite gorivo i čuvate motor.
Prilagodite brzinu prije usporavanja
Kada se spremate da usporite ili stanete, prvo lagano kočite, a zatim pravovremeno prebacujte u niže stepene prenosa kako biste uvijek bili spremni za nastavak vožnje.
Usvajanjem ovih navika, ne samo da ćete zaštititi motor i izbjeći skupe kvarove, već ćete i voziti efikasnije i sigurnije.
(Vijesti.ba)