Njegov teret, keramički tanjiri, zdjele i poslužavnici, ostao je gotovo netaknut i nakon 2.000 godina provedenih pod morem.
“Ceramic Shipwreck” (Keramička olupina) prevozio je teret stotina komada istočne sigilatne keramike – vrste finog crvenog keramičkog posuđa koje se u antičko doba masovno proizvodilo širom Mediterana. Otkriće je izazvalo oduševljenje u naučnoj zajednici jer su posude izuzetno dobro očuvane, s oko 25 različitih dizajna. Tokom transporta, keramika je pažljivo premazivana sirovom glinom koja je služila kao zaštitni sloj, a posude su slagane jedna na drugu. Upravo zahvaljujući toj drevnoj tehnici, ostale su gotovo netaknute pod slojevima morskog pijeska čak i nakon 2.000 godina. Smatra se da „Keramička olupina“, po stepenu očuvanosti, nema presedana u svijetu.
Ministar kulture i turizma Republike Turske, Mehmet Nuri Ersoy, koji je lično zaronio kako bi pregledao brodolom, izjavio je: “Tanjiri i zdjele sačuvali su svoju originalnu boju i teksturu površine, pružajući dragocjene informacije o tehnikama proizvodnje i pakovanja prije 2.000 godina.” Ersoy je olupinu opisao kao “otkriće od izuzetne vrijednosti, ne samo za Tursku, već i za zajedničku kulturnu baštinu cijelog čovječanstva”, te naglasio da se artefakti trenutno pažljivo konzerviraju u regionalnoj laboratoriji za restauraciju i konzervaciju.
Novi muzej za izložbu podvodne historije
Kako bi podijelila izuzetno otkriće “Keramičke olupine” s ostatkom svijeta, Turska planira otvoriti Muzej podvodne arheologije Mediterana u regiji Kemer-Idyros. Prema riječima ministra Ersoya, ovaj muzej odražava viziju Turske usmjerenu ka očuvanju i promociji kulturne održivosti. Faza projektovanja je završena, a izgradnja počinje ovog mjeseca. Također, u okviru projekta „Noćni muzeji“, Arheološki muzej u Antaliji tokom ljeta će biti otvoren za posjetioce sve do 22 sata. Dio muzejske postavke bit će posvećen podvodnoj arheologiji, s ciljem obogaćivanja posjetilačkog iskustva i širenja svijesti o značaju očuvanja kulturne baštine pod morem.
Turska je, dosljedna svojoj posvećenosti zaštiti kulturnog naslijeđa, postala svjetski lider u arheologiji. U okviru projekta „Naslijeđe za budućnost“, 2024. godina je proglašena „Zlatnim dobom arheologije“, a aktivnosti iskopavanja proširene su na čitavu zemlju i sva godišnja doba. Zahvaljujući ovom programu, broj arheoloških iskopavanja dosegao je 765 u prošloj godini, s ambicioznim ciljem da dosegne 800 do 2026. godine.
Značajna otkrića za nauku i turizam
Vizija očuvanja turskog kulturnog naslijeđa obuhvata i podmorje, čime Turska postaje lider u podvodnoj arheologiji. Do 2025. godine pokrenuta su četiri iskopavanja po predsjedničkom dekretu, tri muzejska podvodna iskopavanja i tri dodatna istraživačka projekta, što potvrđuje dosljedan i organiziran pristup pomorskim istraživanjima. Ministar Ersoy izjavio je: „Na dionici od Patare do Mersina već je otkriveno više od 400 brodoloma. Naši istraživači u tim regijama rade s izuzetnom stručnošću i predanošću. Ova otkrića imaju neprocjenjivu naučnu, ali i turističku vrijednost.“
Svaka olupina pruža novi uvid u pomorsku historiju Turske. Kombinacija podvodne arheologije i bogatih prirodnih ronilačkih lokaliteta pretvara Tursku u globalno središte za ronjenje i istraživanje mora. Posebno Egejska obala i Turska rivijera privlače ronioce zahvaljujući povoljnim temperaturama mora tokom cijele godine, stotinama certificiranih ronilačkih centara i iskusnim instruktorima.
Kaş u Antaliji, jedan od deset najboljih ronilačkih lokaliteta na svijetu. Fethiye i Bodrum u Muğli, gdje se spajaju Egejsko i Sredozemno more, te Çanakkale, dom Povijesnog podvodnog parka Galipolje, izdvajaju se kao najživopisnije ronilačke destinacije na ovim obalama. Institucije poput Muzeja podvodne arheologije u Bodrumu imaju ključnu ulogu u predstavljanju podvodnih otkrića javnosti u Turskoj. Među najvažnijim iskopavanjima koja se provode po predsjedničkom dekretu, “Keramička olupina” već sada privlači pažnju kao buduće globalno središte arheologije i nezaobilazna atrakcija za sve koji žele otkriti tajne iz dubina mora.
Fotografije: TGA
(Vijesti.ba)