Kontinenti se stalno pomjeraju, a u dalekoj budućnosti mogli bi se toliko približiti da će ponovo formirati jedan veliki superkontinent nazvan „Pangaea ultima“ (ili Nova Pangeya).
To bi donijelo ogromne promjene: Afrika bi se nalazila između Sjeverne Amerike i Evrope, Atlantski okean bi nestao. Od cijelog Mediterana ostala bi samo Jadranska obala – i to s djelimično novim susjedima.
Austrija i Švicarska ponovo uz Jadransko more
Austrija bi, kao što je to bilo u vrijeme Habsburške monarhije od 1382. do 1918. godine, ponovo imala izlaz na more. Isto bi važilo i za Švicarsku (prema prikazanim kartama). Kao i danas, Italija, Slovenija, Hrvatska i Crna Gora bi zadržale pristup Jadranu. Ostatak Mediterana bi nestao – Italija bi, naprimjer, direktno graničila s Libijom, a Grčka s Egiptom.
Antarktik spojen sa Južnom Amerikom
Još nekoliko zanimljivih promjena granica: Antarktik bi se spojio sa Južnom Amerikom i Indonezijom, Japan bi se spojio s Kinom, a Španija bi dobila nove granice s Marokom, Alžirom i Italijom. Prema istraživanju sa Northwestern University, samo bi Škotska i Novi Zeland ostali izolovani.
Nastanak potpuno novih planinskih lanaca
Posebno fascinantno: sudaranje tektonskih ploča moglo bi dovesti do stvaranja potpuno novih planinskih lanaca – između ostalog u američkim saveznim državama Floridi i Georgiji. Ti planinski lanci mogli bi čak biti viši od današnjeg Himalaja. Prema ovom modelu, jedini okean koji bi preživio bio bi Indijski okean, okružen ogromnim jedinstvenim kontinentom.
Zemlja je u stalnom pokretu
Ne treba zaboraviti: naša planeta je stalno u pokretu. Od svog nastanka prije 4.5 milijardi godina, Zemlja je prošla kroz ogromne klimatske promjene i geološke transformacije. Jedna od najspektakularnijih bila je spajanje svih kontinenata u prvobitni superkontinent Pangeya. Upravo to bi se, u dalekoj budućnosti, moglo ponovo dogoditi.
(Vijesti.ba)