Hoće li Oružane snage Bosne i Hercegovine dobiti i svoj rezervni sastav? Pripreme po nalogu ministra odbrane su započele, a radna grupa formirala je Prednacrt pravilnika koji bi propisao modalitet angažovanja. Iako u mnogim zemljama, postoji kao uobičajena popuna vojnih formacija, kod nas odmah otvara kontroverze, zbog kojih je ideju nemoguće realizovati, javlja BHRT.
Novac i nedostatak političke volje mogle bi biti ključne prepreke popuni Oružanih snaga rezervnim sastavom.
Do pet hiljada rezervista
Iako je u proceduri izrada modela aktiviranja do pet hiljada rezervista, budžet, koji nije usvojen, trebao bi biti najmanje duplo veći od trenutnih 0,7% BDP-a. Vojni analitičari podsjećaju da je Evropska unija troškove odbrane podigla na 5% BDP-a.
“Ja mislim da nama nedostaje nova sigurnosna politika procjena novih sigurnosnih izazova koji su sasvim drugačiji nego što su bili prije 20 godina i možda bi zaključili čak da nam ne treba aktivna rezerva nego da nam treba nova struktura oružanih snaga u kojoj će više prostora imati jedinice za PVO teritorije, borbenog rasporeda i infrastrukture koja je važna za funkcionisanje države BiH”, kaže Hamza Višća, vojnopolitički analitičar.
S druge strane, u Republici Srpskoj instrukcija ministra odbrane Zukana Heleza za izradu Pravilnika tumači se kao odgovor na formiranje pomoćnog sastava entitetske policije.
“Bilo bi logično da federalna policija ili kantonalna uvode pomoćni sastav USK, kanton Sarajevo posebno tamo gdje je velika koncentracija migranata. Ta bi odluka bila pozdravljena iz RS. Ovako kad to dolazi iz Ministarstva odbrane sve ima neku drugu težinu”, tvrdi Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta za bezbjednost Banja Luka.
Nije popunjen ni aktivni sastav
Pitanje o načinu popune rezervnog sastava u uslovima sve manje zainteresovanosti za aktivnu službu, možda nije ključno kada bi bio obezbijeđen novac.
Trenutno nije popunjen ni aktivni sastav, a u parlamentu se pokušava produžiti radni vijek profesionalnih vojnika sa 40 na 45 godina života. O rezervnom sastavu inicijator ovih izmjena Zakona o odbrani kaže da nije upoznat.
“Mislim da je to u ovom trenutku nemoguće da toliko svega treba prije odraditi da bi se došlo do tog rješenja ili takvog jednog prijedloga i mislim da u ovoj situaciji i u ovoj konstelaciji odnosa je to nemoguće”, kaže Džemal Smajić, delegat u Klubu Bošnjaka u Domu naroda PSBiH.
Aktiviranje rezervnog sastava Oružanih snaga predstavlja ispunjavanje jedne od smjernica iz Pregleda odbrane. Zakon predviđa da on ne bude veći od polovine broja profesionalnog sastava. Odluku o brojnosti i strukturi, trebalo bi da donese Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Uvođenjem rezervnih fomacija bile bi stvorene i pretpostavke za uvođenje redovnog ili dobrovoljnog vojnog roka.