Kolektivna dženaza za sedam žrtava s područja Prijedora, čiji su posmrtni ostaci pronađeni na mjestima Kozaruša-Hušići, Donja Dragotina, Pašinac i Volarić bit će klanjana danas u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu.
Riječ je o žrtvama koje su tokom 1992. godine nestale i ubijene na području Kozarca, Rizvanovića i u Prijedoru.
Ove godine najstarija žrtva koja će biti ukopana je Kasim Bajraktarević, koji je imao 70 godina, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1998. na lokalitetu Pašinac u Prijedoru.
– Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine jeste Semir Čelić, koji je imao 24 godine kada je ubijen. Nestao je u avgustu 1992. godine, a njegovi posmrtni ostaci pronađeni su 32 godine nakon njegove smrti – u aprilu prošle godine na lokalitetu Donja Dragotina, Grbići kod Prijedora. Tada su ekshumirane četiri žrtve. On će ove godine biti ukopan zajedno sa svojim godinu dana starijim bratom Edinom – rekla je Fazlić nedavno za Detektor.
U Donjoj Dragotini u aprilu prošle godine pronađeni su i posmrtni ostaci Mehmeda Čikotića i Mirsada Zečića. Ismet Sučić pronađen je 1998. na lokalitetu Kozaruša-Hušići, a Omer Alagić je pronađen u mjestu Volarić u Prijedoru 1998. godine.
Težak pronalazak
Fazlić je pojasnila da je teško doći do posmrtnih ostataka žrtava, otkriti masovne, pojedinačne ili zajedničke grobnice s obzirom na nedostatak tačnih i relevantnih informacija o lokalitetima grobnica.
– Suočavamo se sa ovim izazovom već neko vrijeme, zbog čega rezultati, kada je u pitanju potraga za nestalim osobama, nisu onakvi kakve bismo priželjkivali… Još uvijek tragamo za 7.581 nestalom osobom na području cijele Bosne i Hercegovine – kazala je Fazlić.
Izložba fotografija
Član Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula – Dana sjećanja na strašne ratne zločine s elementima genocida počinjene u Prijedoru i dolini Sane, Mirsad Duratović je rekao da je ove godine dženaza tematski posvećena svim mjestima zatočenja i logorima pod nazivom “Prijedorski logori Omarska i Keraterm, mjesta strave i užasa”.
– Na sami dan dženaze, bit će postavljena izložba fotografija tematski vezana za prijedorske logore i neke masovne grobnice u kojima su ekshumirani ubijeni logoraši iz prijedorskih logora – kazao je Duratović.
Kao maloljetnik, Duratović je bio zatočen i u “Omarskoj”, “Manjači” i u “Trnopolju”. Rekao je da će sudski procesi trajati, ali da nikada neće biti procesuirani direktni izvršioci.
– Imate zločin u ‘sobi broj tri’, u logoru ‘Keraterm’, gdje nijedan od izvršilaca još uvijek nije procesuiran i pitanje je da li će biti procesuiran. Obim zločina koji je počinjen u Prijedoru je toliko velik, toliko je pojedinaca bilo uključeno, da jednostavno mislim da ni Tužilaštvo ni Sud Bosne i Hercegovine – koliko god željeli, imali volju da procesuiraju sve te zločine – jednostavno ne mogu fizički stići to sve procesuirati – pojasnio je Duratović.
Gube nadu
Kao drugi problem naveo je protok vremena od 33 godine, jer svjedoci umiru, ali i postaju umorni od čekanja, gube nadu i povjerenje u pravosuđe, jer se ne procesuiraju zločini za koje oni smatraju da postoji dovoljno dokaza i izjava i za izvršioce koji se ne procesuiraju.
– Ja vam mogu reći svoj primjer, gdje smo došli do podataka imena direktnih izvršilaca pojedinih ratnih zločina, to je dostavljeno Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, dostavljeno SIPA-i. To stoji sada nekih sedam-osam godina tamo… S pravom se pitamo zašto neko za osam godina nije podigao optužnicu za ratni zločin gdje su svjedoci dostavili direktna i konkretna imena izvršilaca tih zločina – kazao je Duratović.
Za zločine počinjene u Prijedoru, Haški tribunal je osudio 17 osoba na 276 godina zatvora. Pored Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika RS, i Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba takozvane „Vojske RS“ – osuđenih na doživotne kazne – između ostalog, za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, najviša pravosnažna kazna – 40 godina – izrečena je Milomiru Stakiću, bivšem predsjedniku Opštine i prijedorskog Kriznog štaba. Vijeće Haškog tribunala je zaključilo da je Stakić imao važnu ulogu u etničkom čišćenju grada i formiranju logora.
U Sudu BiH je za zločine nad bošnjačkim i hrvatskim stanovništvom Prijedora osuđeno 28 osoba na više od 430 godina zatvora.
Kolektivna dženaza u Kamičanima bit će klanjana iza podne-namaza.