Srčana aritmija zavisi od svakodnevnih navika. Male promjene životnog stila mogu značajno smanjiti rizik. Kardiolozi otkrivaju koje navike trebate pratiti i kako ih zamijeniti zdravijim.
Srce u prosjeku kuca skoro 100.000 puta dnevno – najčešće u stabilnom ritmu. Ali, ako počne preskakati, ubrzavati ili raditi nepravilno bez jasnog razloga, to može biti znak srčane aritmije.
„Aritmija je kada srce kuca prebrzo, presporo ili nepravilno, obično zbog problema u električnom sistemu srca“, objašnjava dr Ali Ajoub, interventni kardiolog iz LCMC Health u Luizijani, certificiran i za nuklearnu kardiologiju, piše Healthy.
Najčešća je atrijalna fibrilacija (AFib), kojom je pogođeno oko 59 miliona ljudi u svijetu. Postoje i drugi tipovi aritmija:
- PVC (prerani ventrikularni otkucaji) – dodatni otkucaji iz donjih komora
- SVT (supraventrikularna tahikardija) – ubrzan ritam iznad komora
- Bradikardija – usporen rad srca
- VT (ventrikularna tahikardija) – opasno ubrzan ritam iz donjih komora
- Atrijalni flater – ubrzan, ali pravilan ritam gornjih komora
Neke aritmije su bezopasne, ali druge mogu izazvati moždani udar ili srčanu slabost. Iako genetika igra određenu ulogu, stil života često presudno utiče.
Šest iznenađujućih životnih okidača srčane aritmije
- Tjelesna težina – Gojaznost je snažno povezana s atrijalnom fibrilacijom jer opterećuje srce i povećava pritisak. Čak i mali gubitak težine (oko 10%) može značajno smanjiti simptome.
- Alkohol (čak i u malim količinama) – I male količine alkohola mogu poremetiti električne signale srca i izazvati aritmiju, poznatu i kao sindrom prazničnog srca. Istraživanja pokazuju da potpuno izbjegavanje alkohola smanjuje rizik od ponavljanja aritmija.
- Loš san i apneja u snu – Hronično loš san ili neprepoznata apneja u snu mogu snažno opteretiti srce. Liječenje apneje i poboljšanje kvaliteta sna često ublažava, pa čak i preokreće aritmije.
- Kofein i energetska pića – Umjerena količina kafe uglavnom je sigurna, ali veće količine, naročito energetska pića, povećavaju rizik od poremećaja srčanog ritma.
- Lijekovi protiv zapušenog nosa (dekongestivi) – Preparati s pseudoefedrinom (kao što su Sudafed, Claritin-D, Zyrtec-D) mogu ubrzati rad srca i povisiti pritisak, pa predstavljaju rizik za osobe s postojećim srčanim problemima.
- Neravnoteža elektrolita (nizak kalij ili magnezij) – Dehidracija, pretjerano znojenje, loša ishrana ili diuretici mogu izazvati poremećaje u električnim impulsima srca i dovesti do aritmije.
Je li aritmija opasna?
Neke aritmije su bezopasne, ali druge mogu biti životno ugrožavajuće. Atrijalna fibrilacija i atrijalni flater povećavaju rizik od moždanog udara, dok ventrikularna tahikardija može dovesti do iznenadne srčane smrti.
Dobra vijest je da se većina aritmija može uspješno kontrolisati uz tačnu dijagnozu i odgovarajuću terapiju. Ako primijetite simptome poput preskakanja srca, osjećaja gušenja ili bola u prsima – obavezno se obratite ljekaru.
(Vijesti.ba)