Ovo upozorenje dolazi u vrijeme kada su ekstremno visoke temperature sve češće zbog klimatskih promjena, što bi moglo dugoročno ugroziti zdravlje milijardi ljudi širom svijeta.
Studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Hong Kongu pratila je 25.000 osoba u Tajvanu tokom 15 godina i ispitala kako toplotni valovi utiču na tzv. biološki starosni dobni indeks, mjeru ukupnog zdravlja pojedinca. Rezultati su pokazali da se biološki starosni dob povećao za oko devet dana kod osoba koje su tokom dvogodišnjeg perioda doživjele četiri dodatna dana toplotnih valova. Radnici koji rade vani pokazali su još izraženije promjene, sa povećanjem biološkog starosti za 33 dana, piše Guardian.
Iako se navedena promjena može činiti malom, istraživači naglašavaju da je to samo dvogodišnji efekat, te da se trenutno ispituje kako toplotni valovi utiču na starenje tokom cijelog ljudskog života. Pored toga, viši biološki starosni indeks snažno je povezan sa povećanim rizikom od smrtnosti.
Dr Cui Guo, vodeći autor studije, istakao je da će se zdravlje ljudi dodatno pogoršavati ukoliko se učestalost i trajanje toplotnih valova nastavi povećavati, kao što to pokazuje trend posljednjih godina. Također je upozorio da je spaljivanje fosilnih goriva, glavni uzrok klimatske krize, dostiglo rekordne nivoe u 2024. godini.
Stručnjaci poput profesora Paula Beggsa sa Univerziteta Macquarie u Australiji smatraju da ova studija predstavlja “promjenu paradigme” u razumijevanju koliko toplota može imati dugotrajan i ozbiljan utjecaj na ljudsko zdravlje. Ranije studije pokazale su i da rana izloženost visokim temperaturama može negativno utjecati na razvoj mozga kod djece, dok sada znamo da toplinski valovi ubrzavaju starenje i kod odraslih.
Studija je koristila niz medicinskih testova, uključujući mjerenje krvnog pritiska, nivoa upale, holesterola, te funkciju pluća, jetre i bubrega kako bi odredila biološki starosni dob. Istraživači su pronašli da ukupan broj dana izloženih toplotnim valovima ima najveći uticaj na ubrzano starenje. Razlozi zbog kojih visoke temperature ubrzavaju proces starenja još uvijek nisu potpuno jasni, ali oštećenje DNK smatra se jednom od mogućih pojava.
Iako je efekat štetnog djelovanja toplote vremenom slabio, ostao je značajan, što ukazuje da su ljudi počeli poduzimati mjere za zaštitu, poput boravka u hladu i korištenja klima uređaja.
Važno je napomenuti da su učesnici u studiji bili mlađi, zdraviji i obrazovaniji od prosjeka populacije, te da su starije i bolesnije osobe podložnije štetnim utjecajima toplote, pa bi stvarni efekat mogao biti i veći.
Uzimane su u obzir i druge varijable poput težine, pušenja, fizičke aktivnosti, te postojećih zdravstvenih problema poput dijabetesa i raka. Ipak, podaci o vremenu provedenom na otvorenom, kvaliteti stanovanja ili ličnoj upotrebi klima uređaja nisu bili dostupni, pa su potrebna dodatna istraživanja.
Slične rezultate pokazale su i druge američke studije koje su ustanovile da toplota ubrzava starenje kod starijih osoba i da je visoka izloženost ekstremnoj vrućini povezana sa bržim kognitivnim padom kod ranjivih grupa, uključujući Afroamerikance i stanovnike siromašnih naselja.
(Vijesti.ba)