Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) odbio je zahtjev ratnog zločinca Dragoljuba Kunarca da mu se kazna smanji za 97 dana na osnovu njemačkog zakonodavstva. Odluku je 29. augusta 2025. donijela predsjednica Mehanizma, sutkinja Graciela Gatti Santana, naglašavajući da pogodnosti koje proizlaze iz domaćih zakona zemlje u kojoj osuđenik služi kaznu nemaju nikakav uticaj na presudu Haškog tribunala.
Kunarac, bivši komandant specijalne jedinice Vojske Republike Srpske, pravosnažno je 2002. godine osuđen na 28 godina zatvora pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Sud ga je proglasio krivim za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, uključujući sistematska silovanja, mučenja i zarobljavanje bošnjačkih žena i djevojaka u Foči. Među žrtvama su bile i djevojčice od samo 12 godina.
Kaznu od decembra 2002. izdržava u Njemačkoj, a prema rasporedu Mehanizma, iz zatvora bi trebao izaći 24. februara 2026. godine.
Međutim, Kunarčev izlazak na slobodu neće značiti i kraj njegovog sudskog puta. Tužilaštvo BiH ga tereti za nove zločine protiv čovječnosti počinjene 1992. godine na području Foče, dok je bio komandir tzv. Žagine jedinice Vojske RS.
Optužnicom mu se stavlja na teret učešće u:
– ubistvima najmanje šest osoba,
– mučenjima i deportacijama,
– paljenju kuća i pljački imovine bošnjačkog stanovništva.
Sud BiH je ovu optužnicu potvrdio još 2019. godine, a postupak je u fazi pripreme. Tužilaštvo je najavilo izvođenje 45 svjedoka i više od 200 materijalnih dokaza.
Otvoreno ostaje pitanje nadležnosti – hoće li mu se suditi u Bosni i Hercegovini ili u Njemačkoj. Odluka o tome biće donesena tek nakon što Kunarac odsluži hašku kaznu i bude izručen pravosudnim organima.
Izvjesno je da će se Dragoljub Kunarac, i nakon izlaska iz zatvora u februaru 2026, ponovo naći pred sudom – ovaj put zbog novih optužbi za ratne zločine u Foči. Time se potvrđuje da za najteže zločine nema zaborava ni amnestije, te da domaće pravosuđe nastavlja borbu za pravdu i istinu.