Iako broj stogodišnjaka u svijetu raste, novo istraživanje pokazuje da statistički gledano – niko ko je danas živ ne bi trebao očekivati da doživi 100 godina.
Naučnici su koristili šest različitih metoda prognoze životnog vijeka u 23 visokorazvijene zemlje s niskom stopom smrtnosti, a rezultati otkrivaju da prosječan životni vijek generacija rođenih između 1939. i 2000. godine gotovo sigurno neće dostići ovaj simbolični prag, piše IFLScience.
Nevjerovatan porast dugovječnosti starijih generacija pripisuje se medicinskim naprecima s početka 20. stoljeća. Između 1900. i 1938. prosječan životni vijek povećavao se za gotovo pola godine po generaciji – oni rođeni na prijelazu stoljeća mogli su očekivati oko 62 godine života, dok su oni rođeni 38 godina kasnije prosječno doživljavali 80. rođendan.
Iako se životni vijek i nakon toga nastavio produžavati, tempo rasta značajno se usporio. Naučnici procjenjuju da će se stopa povećanja očekivanog životnog vijeka po generaciji smanjiti za 37 do 52 posto kod osoba rođenih između 1939. i 2000. godine.
„U odsustvu velikih medicinskih otkrića koja bi značajno produžila život, prosječni životni vijek neće se približiti brzim skokovima koje smo bilježili početkom 20. stoljeća, čak i kada bi se preživljavanje u odrasloj dobi poboljšalo dvostruko brže nego što predviđamo“, izjavio je Héctor Pifarré i Arolas, jedan od autora studije. Njegov kolega José Andrade dodao je da generacije rođene 1980. godine u prosjeku neće doživjeti stotu, kao ni bilo koja druga analizirana kohorta.
Glavni razlog usporavanja leži u činjenici da su raniji skokovi bili posljedica smanjenja smrtnosti dojenčadi zahvaljujući napretku pedijatrije. Danas, kada je smrtnost djece u razvijenim državama izuzetno niska, takvi dramatični pomaci više se ne očekuju. Više od polovine usporavanja objašnjavaju trendovi smrtnosti među djecom mlađom od pet godina, dok se gotovo dvije trećine odnosi na smrtnost mladih do 20 godina.
To, ipak, ne znači da novi proboji nisu mogući. Autori naglašavaju da bi otkriće lijeka za teške bolesti poput raka moglo potpuno promijeniti statistiku i približiti prosječan životni vijek magičnoj brojci od 100 godina. Bez toga, međutim, stogodišnjaci će i dalje ostati rijetkost.
Važno je istaći da istraživači ne tvrde kako postoji biološka granica ljudskog života. Naprotiv, životni vijek nastavlja se povećavati – sporije nego ranije, ali i dalje u porastu. Njihov zaključak je da prostora za produženje života ima, ali da bez revolucionarnih medicinskih dostignuća do 100. rođendana u prosjeku nećemo stizati.
Studija je objavljena u prestižnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
(Vijesti.ba)