Njegova ideja bila je jednostavna – da određeni cvjetovi imaju sposobnost uticaja na emocionalno stanje čovjeka, i da se balansiranjem tih emocija može poboljšati opće zdravlje.
Dr. Bach je bio ljekar, bakteriolog i homeopat, ali se krajem karijere sve više udaljavao od klasične medicine. Smatrao je da je korijen mnogih bolesti u negativnim emocijama – strahu, ljutnji, nesigurnosti, bezvoljnosti i slično – i da tretiranjem tih stanja možemo spriječiti razvoj fizičkih bolesti.
Kako se Bachove kapi koriste?
Kapi se prave od određenih cvjetova koji se potapaju u vodu i izlažu suncu ili se kuhaju. Voda se zatim miješa s alkoholom (najčešće brendijem) radi konzerviranja. Postoji 38 različitih cvjetnih esencija, a svaka je povezana s određenim emocionalnim stanjem. Korisnik odabire esencije koje odgovaraju njegovim osjećanjima i uzima ih oralno, obično nekoliko kapi dnevno.
Najpoznatija kombinacija je tzv. Rescue Remedy – mješavina pet esencija koja se koristi u hitnim ili stresnim situacijama.
Da li djeluju?
Na ovo pitanje ne postoji jasan odgovor. Postoji mnogo ljudi koji tvrde da im kapi pomažu – da se osjećaju smirenije, manje napeto ili da lakše podnose stresne situacije. S druge strane, naučna istraživanja nisu pokazala jasnu, dokazivu učinkovitost ovih pripravaka – većina rezultata može se objasniti placebo efektom.
Ipak, za razliku od mnogih alternativnih metoda, Bachove kapi nema dokaza da mogu naškoditi, osim ako osoba ima alergiju na neku biljku ili na alkohol koji se koristi kao baza. Većina stručnjaka je saglasna da kapi ne mogu zamijeniti klasičnu psihološku pomoć ili lijekove kada su u pitanju ozbiljna stanja poput kliničke depresije, paničnih poremećaja ili PTSP-a.
Ako se neko osjeća psihički iscrpljeno, pod stresom ili emocionalno neuravnoteženo, a ne želi odmah posegnuti za lijekovima – Bachove kapi mogu biti opcija koju vrijedi isprobati. One nisu čudotvorni lijek, ali mogu pružiti blagi osjećaj podrške, pogotovo ako ih koristi osoba koja vjeruje u prirodne metode.
Međutim, važno je imati realna očekivanja. Ako se stanje ne poboljšava ili se pogoršava, važno je potražiti stručnu pomoć – kod psihologa, psihijatra ili porodičnog ljekara.
(Vijesti.ba / Cuvajzdravlje.ba)