Ranije su gubici insekata širom svijeta uglavnom pripisivani smanjenju biološki raznovrsnih staništa i klimatskim promjenama na lokalnom nivou. Sada je jasno da ovi faktori imaju mnogo širi i dublji domet nego što se ranije mislilo.
Pad broja insekata u netaknutim predjelima
Biolog sa Univerziteta Sjeverne Karoline, Keith Sockman, zabilježio je dramatičan pad od preko 70% letećih insekata u posljednjih 20 godina, i to u zabačenim predjelima Kolorada, daleko od direktnog ljudskog uticaja.
Istraživanje je provedeno u netaknutoj planinskoj livadi između 2004. i 2024. godine. Sockman je primijetio da su toplija ljeta, prema podacima meteorološke stanice na lokaciji uzorkovanja, bila povezana s manjim brojem insekata u narednoj godini.
„To je vrlo udaljena, prilično netaknuta lokacija, a ipak pokazuje značajan pad broja insekata“, rekao je Sockman za NPR. „To nam ne ostavlja mnogo drugih opcija osim promjene klime kao objašnjenja.“
Klimatske promjene i globalni uticaj
Ovo istraživanje nije usamljeno u svojim zaključcima. Sve više studija pokazuje kako klimatske promjene negativno utiču na insekte – uključujući leptire, bube, pa čak i obične muhe. U tropskim krajevima, promjene u ciklusu El Niño dovele su do dramatičnog pada brojnosti mnogih vrsta, piše Science Alert.
Iako postoji određena rasprava o tačnom obimu opadanja broja insekata, to je često posljedica nedostatka podataka i složenosti samog pitanja. Uz više od 5 miliona poznatih vrsta insekata, neke će neminovno profitirati od promjenjivih uslova, ali to ne znači da će zamijeniti uloge onih koje nestaju. Takvi poremećaji narušavaju delikatne ekosisteme o kojima ovisi život na Zemlji.
Genetski dokazi iz prošlosti
Sve više historijskih dokaza potvrđuje da opadanje broja insekata nije nov fenomen. Nedavna studija otkriva pad broja mrava na Fidžiju još od dolaska prvih ljudi prije 3.000 godina.
„Teško je procijeniti historijske promjene u populacijama insekata, jer u većini slučajeva nemamo direktno praćenje kroz vrijeme“, objašnjava evolucijski biolog Evan Economo sa Univerziteta Maryland. „Zato smo analizirali genome brojnih vrsta iz muzejskih zbirki, što nam je omogućilo rekonstrukciju promjena na nivou čitavih zajednica.“
Rezultati su pokazali da je 79% autohtonih vrsta mrava na Fidžiju doživjelo pad, dok su invazivne vrste zabilježile nagli porast brojnosti.
Širi ekološki poremećaji
Efekti smanjenja broja insekata ne zadržavaju se samo na njima – vidljivi su i kod ptica, guštera i žaba. Naučnici sada imaju stotine recenziranih studija koje ukazuju na stalni pad populacija insekata širom svijeta.
„Postoji konsenzus među stručnjacima da se suočavamo s krizom biodiverziteta insekata“, navodi ekologinja Manu Saunders sa Univerziteta u Novoj Engleskoj.
Sockmanovo istraživanje pokazuje da se ova kriza dešava i u područjima gdje ljudska prisutnost gotovo ne postoji.
Zoologinja Jessica Ware iz Američkog prirodnjačkog muzeja upozorava: „Bez insekata sve umire – svi sisari, svi gmizavci, sve ptice, pa čak i ljudi. Ako želite očuvati bilo koju od tih grupa, uključujući nas same – morate čuvati insekte.“
Studija je objavljena u naučnom časopisu Ecology.
(Vijesti.ba)