Iako su astronomi još 2008. godine predviđali da Sunce ulazi u fazu relativnog mirovanja, izgleda da Sunce ima druge planove, piše Futurism.
Nova studija NASA-inih naučnika, objavljena u časopisu The Astrophysical Journal Letters, otkrila je da Sunce prkosi očekivanjima i postaje znatno aktivnije, bilježeći porast broja sunčevih pjega i solarnih baklji.
“Svi znakovi su ukazivali na to da Sunce ulazi u produženu fazu niske aktivnosti“, izjavio je glavni autor studije i NASA-in fizičar Jamie Jasinski.
“Zato je bilo iznenađenje vidjeti da se taj trend preokrenuo. Sunce se polako budi”, dodao je.
Naučnici su još od 1980-ih primjećivali da se aktivnost na površini Sunca postupno smanjuje, a taj je trend kulminirao 2008. godine, kada je zabilježena „najblaža solarna aktivnost ikada“. Na osnovu toga, predviđeno je da će se stanje mirovanja nastaviti.
Međutim, poput logorske vatre koja iznenada oživi, Sunce je naglo promijenilo smjer. Tokom narednih godina zabilježen je skok u „različitim parametrima plazme i magnetnog polja“, a broj sunčevih pjega premašio je sva očekivanja.
Odavno je poznato da Sunce prolazi kroz periodične cikluse aktivnosti svakih 11 godina. U tom periodu, poznatom kao solarni ciklus, aktivnost raste do „solarnog maksimuma“, a zatim opada do „solarnog minimuma“.
Taj 11-godišnji ciklus dio je dužeg, 22-godišnjeg Haleovog ciklusa, tokom kojeg Sunčevi magnetski polovi zamjenjuju mjesta.
Međutim, Sunce prolazi i kroz znatno duža razdoblja mirovanja, kao što su ona zabilježena između 1645. i 1715. godine, te od 1790. do 1830. godine, kada su sunčeve pjege gotovo potpuno nestale. S obzirom na dugotrajno smirivanje od 1980-ih, naučnici su očekivali sličan scenarij — ali umjesto toga svjedočimo ponovnom jačanju aktivnosti.
“Ne znamo zapravo zašto je Sunce prošlo kroz 40-godišnji minimum počevši od 1790. godine“, rekao je Jasinski i dodao:
“Dugoročni trendovi su mnogo teže predvidivi i još ih ne razumijemo u potpunosti”.
Povećana solarna aktivnost direktno utiče na našu planetu. Može ometati radio-komunikacije, opteretiti elektroenergetske mreže i poremetiti rad navigacijskih sistema.
U vremenu nove svemirske trke između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, praćenje solarne aktivnosti ključno je za sigurnost svemirskih misija. Neočekivani solarni uslovi mogu oštetiti letjelice i ugroziti zdravlje astronauta.
Osim praktičnih razloga, tu je i ona osnovna ljudska znatiželja. Sunce je izvor života na našoj planeti i sprečava da Zemlja postane zaleđena pustinja. Zato svaka njegova zagonetka predstavlja pitanje od egzistencijalne važnosti.
(Vijesti.ba)