Iako se crno vino često preporučuje zbog svojih antioksidativnih svojstava, novo istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports otkriva da upravo jedan od tih antioksidanasa može biti odgovoran za jake glavobolje kod pojedinih osoba.
Radi se o kvercetinu, flavanolu koji se prirodno nalazi u grožđu i drugim vrstama voća i povrća. U organizmu se on, u kombinaciji s alkoholom, pretvara u oblik koji blokira normalnu razgradnju alkohola. Time dolazi do nakupljanja acetaldehida – poznatog toksina koji izaziva upalu, crvenilo, mučninu i glavobolju.
Istraživači napominju da glavobolja može nastupiti vrlo brzo – već nakon jedne ili dvije čaše crnog vina, i to u roku od pola sata. Studija je pokazala da crno vino češće izaziva glavobolje nego bijelo, penušavo ili žestoka pića, pa čak i tri puta češće nego pivo.
Zašto su neki ljudi osjetljiviji od drugih još nije potpuno jasno. Naučnici pretpostavljaju da kod određenih osoba kvercetin snažnije usporava enzime zadužene za razgradnju alkohola ili da njihov organizam teže podnosi nakupljanje acetaldehida.
Na količinu kvercetina u vinu utiče način uzgoja grožđa i sama proizvodnja vina. Grožđe koje je više izloženo suncu ima i četiri do pet puta viši nivo ovog flavanola. Dodatno, fermentacija s pokožicom, proces bistrenja i starenje vina takođe određuju krajnji sadržaj kvercetina.
Osim njega, glavobolje mogu uzrokovati i sulfiti, histamini, tanini i tiramin, dok alkohol sam po sebi ubrzava dehidraciju i šteti različitim organskim sistemima.
Kako smanjiti rizik? Nutricionisti preporučuju izbor vina sa što manje sulfita i tanina, poput organskih sorti ili onih sa nižim nivoom histamina, primjerice Pinot Noira ili Merlota. Takođe, savjetuje se piti puno vode, jesti obrok bogat proteinima i vlaknima prije konzumacije vina te isprobavati nove sorte u malim količinama – jer, ako će izazvati glavobolju, simptomi se obično pojave u roku od 15 minuta.
(Vijesti.ba)