Mogućnost postojanja života izvan Zemlje već desetljećima zaokuplja maštu naučnika i javnosti — od potrage za nastanjivim egzoplanetima do misterija međuzvjezdanih kometa. Ipak, sve više stručnjaka ističe kako bismo izvanzemaljski život možda lakše pronašli upravo u vlastitom „dvorištu“.
Ta nada ponovo je oživjela ove srijede, kada je objavljena studija koja otkriva da Enceladus, šesti najveći Saturnov mjesec, izbacuje širi spektar molekula na bazi ugljika nego što se ranije mislilo. To ga čini jednim od glavnih kandidata za postojanje života, prenosi The Guardian.
Svi uslovi za život na jednom mjestu
Dr. Caroline Freissinet iz Francuskog nacionalnog centra za naučna istraživanja ističe zašto je ovaj ledeni mjesec toliko obećavajući:
„Stvarno mi se sviđa Enceladus jer ima sve uslove potrebne za razvoj i napredak života, i to na istom mjestu u isto vrijeme“, rekla je.
Freissinet objašnjava da Enceladus, osim složenih organskih molekula i okeana tečne vode skrivenog ispod ledene kore, vjerovatno ima i hidrotermalne izvore koji služe kao izvor energije. Uz to, pH vrijednost, salinitet i temperatura njegovog okeana unutar su granica koje se smatraju pogodnima za život kakav poznajemo.
Iako naučnici ne odustaju od potrage za životom izvan Sunčevog sistema, Freissinet naglašava da takav pristup ima velike izazove. Otkrivanje života na udaljenim egzoplanetima zavisi od otkrivanja hemijskih tragova u njihovim atmosferama, što znači da bi život morao biti toliko raširen da mijenja cijeli planet.
„Život mora promijeniti cijeli planet da biste ga mogli primijetiti na egzoplanetu“, kaže ona, dodajući da bi manji, lokalizirani oblici života ostali neotkriveni.
Također napominje: „Ne možete tražiti prošli život na egzoplanetu.“
„U našem dvorištu“ je lakše tražiti
Slično mišljenje dijeli i dr. Nathalie Cabrol, direktorica Carl Sagan centra pri Institutu SETI.
„Problem s egzoplanetima je to što o njihovom okolišu znamo vrlo malo“, rekla je.
Za razliku od toga, tijela unutar našeg Sunčevog sistema, poput Enceladusa udaljenog oko 1,27 milijardi kilometara, možemo istraživati direktno — pomoću sondi i instrumenata. NASA i Evropska svemirska agencija (ESA) već planiraju buduće misije prema ovom Saturnovom mjesecu.
Enceladus, međutim, nije jedini kandidat. Naučnici ukazuju i na Jupiterov mjesec Europu, za koji se također vjeruje da krije okean ispod ledene površine.
„Vjerujem da ćemo upravo u Sunčevom sistemu pronaći život“, kaže Freissinet.
Ona i drugi stručnjaci naglašavaju da se istraživanje našeg sistema i potraga za životom na egzoplanetima međusobno ne isključuju, već dopunjuju. Sunčev sistem, kažu, služi kao „prirodni laboratorij“ u kojem možemo prikupljati podatke, testirati teorije i graditi modele koji pomažu u razumijevanju uvjeta na svjetovima izvan našeg sistema.
„Mislim da je potraga u našem vlastitom dvorištu dobitna kombinacija“, smatra dr. Jörn Helbert, voditelj odjela za Sunčev sistem pri ESA-i.
Helbert dodaje da je Enceladus savršen primjer nebeskog tijela koje posjeduje sve znakove nastanjivosti koje naučnici traže i na udaljenim egzoplanetima.
Otkriće koje bi promijenilo sve
Otkriće života na Enceladusu imalo bi ogroman značaj.
„Ako zaista otkrijemo znakove života na Enceladusu, potraga izvan našeg Sunčevog sistema postaje još uzbudljivija“, kaže Helbert.
S druge strane, ako se pokaže da života nema uprkos idealnim uslovima, to bi nas natjeralo da preispitamo samu definiciju nastanjivosti.
Kako zaključuje Freissinet:
„Ako pronađemo život bilo gdje drugdje u Sunčevom sistemu, to znači da nije slučajan. To znači da je prisutan svuda u galaksiji.“
(Vijesti.ba)