Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine je pripremilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), a te izmjene i dopune bi trebale biti po skraćenom postupku.
Cilj ovog ministarstva je da se ove izmjene i dopune u Parlamentu FBiH usvoje do kraja ove godine. Ako ih parlamentarci prihvate, sljedeće godine će uslijediti značajne promjene uslova penzionisanja i uslova rasta penzija u ovom entitetu.
Naknada za fizičku onesposobljenost
Prvi član zakona čija je izmjena predložena jeste stav 4 člana 67., kojim se tretira novčana naknada za fizičku onesposobljenost, a koji je trenutno definiran ovako:
“Osnov novčane naknade za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije utvrđen u skladu s ovim zakonom”.
Predložena izmjena stava 4 člana 67. je definirana ovako:
“Osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos penzije isplaćen u decembru 2024., usklađen za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje s članom 79. ovog zakona”.
Usklađivanje penzija
Član 79. se odnosi na usklađivanje, rast penzija, a koji važećim Zakonom glasi:
“Penzije se usklađuju 15. aprila svake godine na način da se usklađuju u visini zbira 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj je usklađivanje, a najviše do stope rasta BDP-a u prethodnoj godini. Izuzetno od prethodnog stava, najviše penzije se neće usklađivati/povećavati sve dok najniži iznos penzije ne dostigne jednu petinu iznosa najviše penzije ostvarene u skladu s ranijim propisima”.
Predložene izmjene i dopune Zakona podrazumijevaju usklađivanje penzija dva puta godišnje (1. januara i 1. jula), a ne samo jednom, 15. aprila, kako je to sada slučaj. Dakle, predložena izmjena člana 79. glasi:
“Nosilac osiguranja, počev od 1. januara 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, a na osnovu zvaničnih statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku, usklađuje penzije dva puta godišnje, i to 1. januara i 1. jula, sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plata u FBiH u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, i to:
Po stopi koja je zbir 60 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plate ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena viša od stope promjene bruto plate, ili jednaka toj stopi;
Po stopi koja je zbir 40 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 60 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plate ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene bruto plate.
Planirano je i to da se za izračun učešća stope promjene potrošačkih cijena u zbroju potrošačkih cijena i bruto plate uzimaju apsolutni brojevi tih stopa.
Sljedećim stavom člana 79. se tretiraju okolnosti pod kojima neće biti usklađivanja, rasta penzija.
“Ako bi stopa, koja je zbir rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i rasta, odnosno smanjenja bruto plate dovela do negativnog usklađivanja, penzije se ne usklađuju. Penzije ostvarene u godini u kojoj je usklađivanje, ne usklađuju se u toj godini”, obrazloženo je.
S obzirom na to da bi se penzije usklađivale dva puta godišnje, predloženo je brisanje člana 80. Zakona o PIO, koji podrazumijeva vanredno usklađivanje penzija. Naime, trenutnim zakonom je omogućeno da se vanredno usklađivanje penzija može dogoditi jednom godišnje.
Najniža i zajamčena penzija
Jednako su značajne predložene izmjene i dopune člana 81., koji se odnosi na najnižu i zajamčenu penziju. Naime, njime je predviđeno sljedeće:
“Korisniku, kome je starosna penzija određena u iznosu manjem od najnižeg iznosa penzije, utvrđenog ovim članom Zakona, isplaćuje se najniža penzija”.
Međutim, najniža starosna penzija bi trebala zavisiti od dužine penzijskog staža te će se određivati u procentu od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine, i to:
Za između 15 i 20 godina staža neće moći biti niža od 60 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;
Za između 20 i 25 godina staža neće moći biti niža od 65 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;
Za između 25 i 30 godina staža neće moći biti niža od 70 posto od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;
Za između 30 i 35 godina staža neće moći biti niža od 75 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;
Za između 35 i 40 godina staža neće moći biti niža od 85 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine;
Za 40 godina staža i više neće moći biti niža od 95 posto prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine.
Dakle, najniža starosna penzija više neće biti svima jednaka, već će biti određena godinama staža.
Nadalje, kada je u pitanju zajamčena penzija, na nju će imati pravo osoba s 40 godina staža i više, a kojoj je penzija određena u iznosu manjem od penzije utvrđene ovim stavom zakona. Dakle, to znači da će zajamčena penzija biti u iznosu prosječne samostalne penzije isplaćene u decembru, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava te će se usklađivati kako je propisano Zakonom.
Predložene su izmjene i dopune kojima se tretira porodična, odnosno invalidska penzija. Važećim zakonom je utvrđeno da porodična, odnosno invalidska penzija iznosi 70 posto za jednog člana porodice, 80 posto za dva člana porodice, 90 posto za tri člana porodice i 100 posto od osnovice za četiri i više članova porodice.
S druge strane, za razliku od navedenog, predviđeno je da porodična, odnosno invalidska penzija, ne može biti niža od 90 posto od prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine. Osim toga, najviša penzija će ostati nepromijenjena, tj. iznosit će pet najviših penzija isplaćenih u decembru 2024.