U protekla četiri mjeseca srušeni su svi objekti bivše kasarne Jugoslavenske narodne armije (JNA) Čerkezovac na Trgovskoj gori, čime je otvoren put za izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, jednog od najkontroverznijih projekata u Hrvatskoj posljednjih godina.
Ovu informaciju potvrdio je Fond za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško, smještene u slovenskom pograničnom području s Hrvatskom, javila je Hina.
Rušenjem je obuhvaćeno osam skladišnih građevina, a građevinski i metalni otpad je obrađen i pripremljen za recikliranje. Do proljeća naredne godine planiran je nastavak pripreme terena, tj. iskop zemlje, ravnanje, odvoz materijala i uređenje putne infrastrukture unutar same lokacije.
Protivljenje lokalnog stanovništva
Javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o izgradnji Centra je završeno, a dokument je upućen u saborsku proceduru. Iako lokalno stanovništvo i ekološke organizacije već godinama upozoravaju na moguće posljedice po okoliš i rijeku Unu, projekt se nastavlja ubrzanim tempom, jer Hrvatska kasni u ispunjavanju obaveza preuzetih prema Evropskoj uniji.
Prema međudržavnom sporazumu s Slovenijom, Hrvatska je dužna zbrinuti polovinu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, kao i sav otpad koji nastaje na njenoj teritoriji upotrebom izvora jonizirajućeg zračenja u medicini, industriji, vojsci i nauci.
Zašto Trgovska gora
Planirano odlagalište nalazi se na području Općine Dvor, u bivšoj vojarni Čerkezovac, koja zauzima oko 60 hektara. Lokacija je odabrana nakon višegodišnjih istraživanja jer, prema mišljenju stručnjaka, ima najmanju seizmičku aktivnost u Hrvatskoj, stabilno tlo bez podzemnih voda i dovoljnu udaljenost od naselja.
“Riječ je o granitnom području s najmanjom vjerovatnoćom potresa i dobrim pristupnim putevima”, izjavio je za Novi list nuklearni fizičar Tonči Tadić.
Kako će se odlagati nuklearni otpad
Prema najavama Fonda, istrošeno nuklearno gorivo biće skladišteno u posebno dizajniranim bakrenim spremnicima, spuštenim 500 metara ispod zemlje. Bušotine će biti ispunjene prešanom bentonitnom glinom koja sprječava širenje radioaktivnih čestica u okolinu, dok će se tuneli zatvarati blokovima iste materije.
S obzirom na to da se lokacija nalazi svega nekoliko kilometara od granice s Bosnom i Hercegovinom, institucije i ekološki aktivisti iz BiH već godinama izražavaju zabrinutost zbog mogućeg zagađenja rijeke Une i okolnih područja.
Ipak, konkretne diplomatske aktivnosti Bosne i Hercegovine na sprječavanju izgradnje Centra do sada su izostale.