Skoro mjesec dana Amela Bećirspahić štrajkuje glađu na trgu u Bihaću kako bi na taj način pokušala da ostvari svoj prava – boravak sa djetetom nad kojim ima privremeno starateljstvo. Pisali smo o načinima na koje su institucije postupale u ovom slučaju, odgovornosti Centra za socijalni rad Bihać, Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku i drugih ustanova, piše zurnal.info.
Prije par dana Federalno ministarstvo rada i socijalne politike odbilo je žalbu njenog supruga, sa kojim je u brakorazvodnoj parnici, na privremeno rješenje Centra za socijalni rad kojim je Ameli povjerena briga o djetetu. Prvog oktobra Općinski sud u Bihaću također je odbacio njegov zahtjev da se Amela proglasi nasilnom osobom i da joj se zabrani približavanje djetetu.
Djetetov otac od ranije ima izrečene zaštitne mjere iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici kojim mu se zabranjuje pristup i komunikacija sa Amelom i njihovim zajedničkim djetetom.
Iz Udruženja Glas žene iz Bihaća naveli su da pozdravljaju ove odluke i očekuju da ih Centar za socijalni rad što prije provede i Ameli vrati dijete.
Iz Kantonalnog tužilaštva USK-a kažu da su primili veći broj prijava po kojima su formirani predmeti u kojima se intenzivno poduzimaju istražne radnje radi provjere istinitosti navoda iz prijava te prikupljanja dokaza:
– S obzirom da su istrage tajne, a posebno iz razloga zaštite privatnosti i interesa djeteta, dakle osobe mlađe od 18 godina života, u ovom trenutku javnosti ne možemo dati više informacija o sadržajima zaprimljenih prijava i poduzetim istražnim radnjama.
Istovremeno upozoravaju da je u interesu djeteta pažljivo medijsko izvještavanje koje poštuje pravo djeteta na privatnost:
– U tom kontekstu, prilikom izvještavanja javnosti o događajima u kojima su involvirana djeca treba voditi računa da se ne otkriva djetetov identitet ni identitet članova obitelji i drugih bliskih osoba, mjesto prebivališta/boravišta, obrazovna ustanova koju pohađa, kao i svi drugi podaci iz kojih bi se moglo zaključiti o identitetu djeteta, a čime bi se povrijedilo njegovo pravo na privatnost.
Centar za socijalni rad Bihać je šestog oktobra ove godine pozvao Amelu Bećirspahić na “savjetovanje o saniranju porodičnih odnosa”.
Privremenom sudskom odlukom Ameli je dodijeljeno maloljetno dijete, a njenom bivšem suprugu izrečene mjere udaljavanja iz stana i zabrane vraćanja u njega, zabrane približavanja žrtvi nasilja, te zabranu komunikacije, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja.
Ipak, uz prisustvo socijalne radnice, dijete je odvedeno iz doma u kojem je boravilo sa majkom 14. augusta. Nakon što dijete nije vraćeno majci, a ona stupila u štrajk na trgu, 15. septembra Osnovni sud u Bihaću ocu zabranjuje približavanje djetetu u trajanju od tri mjeseca. Nakon što dijete opet nije vraćeno u policiji joj je rečeno kako su u prisustvu socijalne radnice otišli na adresu ali u kući nisu zatekli oca, već je dijete boravilo sa očevom rodbinom. Nakon toga Amela je podnijela krivične prijave protiv Centra za socijalni rad, direktora Senada Tutića i socijalne radnice Azre Mašić.
U ovom slučaju podnesena je i krivična prijava protiv federalnog ministra za rad i socijalnu politiku Adnana Delića. Iako je Udruženje Glas žene iz Bihaća i ranije slalo urgencije Ministarstvu, još sredinom augusta, iz ove institucije odgovoreno im je tek kada su mediji izvijestili o podnesenoj prijavi. Traženo je hitno izuzimanje JU Centar za socijalni rad Bihać i dodjela predmeta drugom centru zbog toga što, kako je navedeno u dopisu Ministarstvu, i pored saznanja da je dijete izloženo psihološkom nasilju, i dalje boravi u istom okruženju. Postupajuća socijalna radnica je prijavljena jer je bila dužna osigurati provođenje izrečenih zaštitnih mjera – zabranu približavanja, komunikacije i uhođenja žrtvi nasilja, ali to nije učinjeno, jer otac nije zatečen na adresi, već članovi njegove porodice:
– Na ovaj način omogućeno je da se psihološko nasilje nastavi posredno, putem najbližih članova porodice nasilnika, iako su zaštitne mjere izrečene upravo zbog psihološkog nasilja koje je narušilo volju djeteta u odnosu na majku – navodi se u prijavi Kantonalnom tužilaštvu USK-a.
Osim toga, podnesena je i pritužba VSTV-u na rad postupajuće tužiteljice USK-a Indire Ćuk.
Iz Federalnog ministarstva za rad i socijalnu politiku ranije su za Žurnal rekli kako, kao drugostepeni organ u sistemu socijalne zaštite, nisu nadležni za inspekcijski nadzor nad radom centara za socijalni rad.
– U okviru svojih Ustavom propisanih nadležnosti, Ministarstvo prati i nadzire samo upravne akte koje centri donose u konkretnim postupcima, a u skladu s odredbama Porodičnog zakona Federacije BiH i Zakona o upravnom postupku, koji nisu naši resorni zakoni, već zakoni iz nadležnosti Ministarstva pravde, što nas dovodi do toga, da niti smijemo tumačiti te zakone, niti postupati išta više od onoga što nam je propisano istima – navode.