Dok zakonodavci razmatraju ograničenja za društvene mreže i zabrane mobilnih telefona u školama, roditelji mogu pomoći djeci da sama razviju zdravije digitalne navike.
Mnogi roditelji zabrinuti su zbog negativnog uticaja društvenih mreža i prekomjernog vremena pred ekranima – ali često je teško znati kako to ograničiti na način koji podržava dobrobit djeteta.
Zdravstveni stručnjaci i donosioci odluka već duže vrijeme pozivaju na upozorenja i dobne granice za korištenje društvenih mreža, kao i na zabrane mobitela u školama, izražavajući zabrinutost da previše vremena provedenog pred ekranima šteti mentalnom zdravlju mladih.
Istraživanja pokazuju da je „problematično“ korištenje društvenih mreža u porastu među evropskim tinejdžerima, dok je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ranije ove godine u izvještaju istaknula digitalni svijet kao jedan od ključnih uzroka globalnog porasta usamljenosti među mladima.
Prekomjerno korištenje ekrana povezano je sa smanjenom fizičkom aktivnošću kod djece, lošijim snom, ali i povećanom anksioznošću, depresijom, stresom i socijalnom izolacijom.
Djeca se, također, lako mogu naći u „začaranom krugu“ u kojem ih provođenje previše vremena na internetu navodi da žele još više vremena biti online, rekla je dr. Janna-Lina Kerth, pedijatrica u Univerzitetskoj bolnici u Düsseldorfu (UKD), Njemačka.
Zakonodavci sada razmatraju načine kako prekinuti taj ciklus. U septembru je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila da razmatra uvođenje ograničenja na društvene mreže za djecu u cijeloj Evropskoj uniji.
Šta pojedine zemlje već rade?
Neke zemlje pokušavaju pronaći načine kako djecu same potaknuti da ostave telefone. Tako je Švedska nedavno uvela „karticu za slobodne aktivnosti“ kojom se djelimično pokrivaju troškovi organiziranih aktivnosti poput sportskih klubova ili časova jezika za djecu uzrasta od osam do 16 godina.
„Više djece bi trebalo osjetiti da imaju smisleno slobodno vrijeme, jer će tada imati i bolje zdravlje – i fizičko i mentalno. To je osnovni cilj“, rekla je Madeleine Larsson, projektna menadžerica u Švedskoj agenciji za javno zdravstvo za Euronews Health.
Šta roditelji mogu učiniti?
Ipak, veliki dio odgovornosti i dalje ostaje na roditeljima. Dr. Kerth ima nekoliko savjeta za porodice koje žele smanjiti vrijeme pred ekranom i unaprijediti zdravlje i blagostanje svoje djece.
Budite primjer
Mala djeca uče kroz ponašanje odraslih – a „i mi odrasli smo često zalijepljeni za telefone“, kaže Kerth.
Preporučuje da roditelji budu pažljiviji s vlastitim vremenom pred ekranom – na primjer, da ne posegnu za telefonom nakon večere da odgovore na posljednji e-mail. Postavljanje ciljeva za cijelu porodicu, umjesto jednostavnih zabrana za djecu, može pomoći da svi budu uključeni.
Otvorena komunikacija
Potpune zabrane društvenih mreža, pametnih telefona ili videoigara mogu imati suprotan efekat – da ono što je zabranjeno postane još primamljivije, upozorava Kerth.
„Važno je razgovarati o tome zašto je nešto online zanimljivo, zašto su neke igrice uzbudljivije od drugih i koje posljedice to može imati“, rekla je.
Umjesto strogih zabrana, preporučuje roditeljima da vode otvorene i primjereno prilagođene razgovore s djecom o zabrinutostima koje imaju i zašto su neka pravila donesena – na primjer, „nema telefona u krevetu jer želimo da se naspavaš“.
Savjetuje da se s takvim razgovorima krene već od četvrte godine.
Nije svaki ekran loš
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da djeca mlađa od pet godina ne provode više od jednog sata dnevno pred ekranom. Neki idu i dalje – njemačka i francuska ljekarska udruženja savjetuju da djeca do treće godine budu potpuno bez ekrana.
Kada je riječ o starijoj djeci i tinejdžerima, smjernice su različite – ali većina stručnjaka se slaže: što manje, to bolje.
Ipak, važno je znati da nije svako vrijeme provedeno pred ekranom isto.
„Postoje interaktivne i edukativne igre koje podrazumijevaju aktivno učešće, a ne samo pasivno gledanje u ekran“, kaže Kerth.
Popunite prazninu zajedno
Kerth predlaže da roditelji direktno pitaju djecu i tinejdžere šta bi voljeli da rade umjesto da budu online.
Kako bi se izbjeglo da djeca budu izolovana od svojih vršnjaka, savjetuje uključivanje u sportske timove ili druge grupne aktivnosti koje ne uključuju ekran – po mogućnosti one koje dijete samo odabere.
„Lako je reći – pročitaj knjigu ili idi napolje – ali to zavisi i od toga šta rade njihovi prijatelji“, kaže Kerth.
(Vijesti.ba)