Nedostatak medicinskog kadra rak je rana zdravstva u Bosni i Hercegovini.
Loš socijalno-statusni položaj u bh. društvu, niske plaće, loši uvjeti rada, nemogućnost napredovanja, najčešći su razlozi zbog kojih su ljekari posljednjih godina odlazili i još odlaze uglavnom u zapadnoevropske zemlje.
Nedostatak angio sale
Unsko-sanski kanton (USK) već duže vrijeme ima samo po jednog neurohirurga, mikrobiologa, vaskularnog hirurga, interventnog radiologa. Problem je i nedostatak anesteziologa, fizijatara, neuropsihijatara, pulmologa…
Primjera radi, Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću ima samo sedam anesteziologa, koliko i hirurških disciplina, što je, kako kaže Muris Halkić, ministar zdravstva USK, i razlog listi čekanja za operacije i hladne programe.
Kao vid stimulacije ministar je tražio i da se ljekarima, koji žele specijalizirati anesteziologiju, povećaju plaće.
– Na cijelom kantonu imamo samo jednog neurohirurga. Jedan je otišao u penziju, pa ovaj što je ostao radi koliko može. Problem je i nedostatak fizijatara, ne samo u Kantonalnoj bolnici u Bihaću, nego i u domovima zdravlja. Konkretno, Dom zdravlja Bužim nema nijednog neuropsihijatra, fizijatra, pulmologa, a morao bi ih imati jer je predviđen za pružanje tih vrsta zdravstvenih usluga. Rekao bih da ništa bolja situacija nije ni u Domu zdravlja u Velikoj Kladuši, gdje fali ljekara opće prakse, ali i u Bosanskoj Krupi, pa čak i u Domu zdravlja Bihać. Problem rješavamo ljekarima koji dolaze iz drugih kantona ili iz Sandžaka u Srbiji – navodi Halkić.
Kaže kako ljudi dođu, rade godinu-dvije, steknu iskustvo i odu ili eventualno pređu u Kantonalnu bolnicu.
– Kada je u pitanju bolnica u Bihaću, mislim da je prethodnih godina vođena loša kadrovska politika. Ljudi jednostavno nisu upućivani na deficitarne specijalizacije ili to nije činjeno u dovoljnom broju. I česte smjene vlasti dovele su do ovakvog stanja u zdravstvu. Dok se novi ljudi uvedu u posao, prođe godina dana, a u međuvremenu opet dođe do nekih turbulencija koje uzrokuju da padne postojeća, a imenuje se nova vlada. I tako godinama, vlast se bavi imenovanjima novih menadžera, upravnih odbora, a vrijeme prolazi, problemi se ne rješavaju nego samo nagomilavaju.
Halkić dodaje da je u Kantonalnoj bolnici u Bihaću oko 50 ljekara poslano na specijalizaciju i subspecijalizaciju.
– Poslali smo zahtjev prema Federalnom ministarstvu zdravstva za odobrenje 30 specijalizacija i subspecijalizacija, a mi smo prvi put ove godine iz budžeta USK za Kantonalnu bolnicu izdvojili milion KM upravo za finansiranje specijalizacija. Jedini smo kanton koji je to uradio.
USK nema ni angio salu koja je neophodna za dijagnozu i liječenje kardiovaskularnih bolesnika. Dok se sala ne osposobi, pacijenti se upućuju uglavnom u Tuzlu i Sarajevo.
Kada je riječ o interventnoj kardiologiji, ministar kaže kako je bilo nekih razmišljanja, poput privatno-javnog partnerstva, ali nije bilo zainteresiranih strana.
– Bilo je riječi da bi Centar za srce mogao biti partner, ali su odustali pošto ni oni nisu imali dovoljan broj ljekara za ovu vrstu dijagnostike. Ministarstvo je sada pokrenulo projekat novog Centra urgentne medicine u čijem bi se sastavu našle i angio sale. Nadam se da će to što prije zaživjeti jer kanton mora imati angio sale u slučajevima akutnih infarkta da se kod takvih pacijenata mogu na vrijeme uraditi dijagnostike, stentiranje, rekanalizacija, kako bi se spasili. Kako tu vrstu usluga finansira Federalni fond solidarnosti, pacijenti se upućuju u Medical institute Bayer u Tuzli, u Plavu kliniku Sarajevo te u Mostar.
Pada broj osiguranika
No najveći problem je, navodi ministar, što USK godinama bilježi pad broja osiguranika. To rezultira padom broja doprinosa u Zavodu zdravstvenog osiguranja, a zdravstvo se na taj način finansira.
– Ljekari su prošle godine potpisali novi kolektivni ugovor, plaće su im povećane za 20 posto, što je iziskivalo dodatnih 20 miliona KM iz Zavoda. Pravimo presjek za ovu godinu pa ćemo vidjeti kako ćemo dalje. Naši ljekari i medicinari imaju relativno dobre plaće. Bruto primanje jednog medicinara sa srednjom stručnom spremom je 2.200 KM, dok je neto plaća ljekara opće prakse nešto više od 2.000 maraka. Specijalisti imaju 2.500, a subspecijalisti 2.700 KM. Mislim da smo treći po visini plaća u FBiH.
Ministar je naveo i problem Doma zdravlja Bihać čiji radnici, kako kaže, rade u lošim uvjetima nakon što je objekat prije tri godine pretrpio zemljotres.
– Još čekamo saglasnost za građenje novog objekta, a dok se to ne desi, radnici rade u vrlo teškim i lošim uvjetima, čak im je ugrožena i sigurnost. Zato sam predložio da se radnicima da određeni postotak na plaću na uvjete rada. Vidjet ćemo hoće li to proći kroz budžet – kazao je Halkić.