Pred kraj svoje vladavine, francuski car Napoleon Bonaparte poveo je više od pola miliona vojnika u invaziju na Rusiju 1812. godine. Šest mjeseci kasnije, nakon katastrofalnog povlačenja, samo je mali dio njegove vojske uspio preživjeti i vratiti se u Francusku.
Dugo se vjerovalo da su smrt stotina hiljada vojnika prouzrokovali bitke, glad, hladnoća i epidemija tifusa. Međutim, nova istraživanja DNK ostataka vojnika otkrila su da je vojska bila pogođena i drugim, ranije nepoznatim bolestima. Studija je objavljena u časopisu Current Biology.
„Ranije smo mislili da je tifus bio jedina zarazna bolest koja je desetkovala Napoleonovu vojsku“, rekao je vodeći autor studije Rémi Barbieri, bivši saradnik Instituta Pasteur u Parizu, a sada istraživač na Univerzitetu u Tartuu u Estoniji. „Umjesto toga, otkrili smo prisustvo više različitih bakterija, što otvara mogućnost da je više bolesti doprinijelo tragediji.“
Istraživači su analizirali zube vojnika pronađenih u masovnoj grobnici u Vilniusu, u Litvaniji, otkrivenoj 2001. godine. U njima su pronađeni tragovi bakterija Salmonella enterica i Borrelia recurrentis, uzročnika paratifusne groznice i povratne groznice.
Ova otkrića bacaju novo svjetlo na jedan od najtragičnijih vojnih pohoda u historiji, ali i pokazuju koliko su savremene genetičke tehnologije napredovale. Zahvaljujući metodama sekvenciranja velikog obima, naučnici su uspjeli analizirati i najmanje ostatke DNK stare više od dva stoljeća.
Iako u novom istraživanju nisu pronađeni tragovi tifusa, što je ranije bilo potvrđeno u studiji iz 2006. godine, autori ističu da to ne znači da tifus nije bio prisutan. Uzorak od 13 analiziranih vojnika premali je da bi se izvukli konačni zaključci. „Naše istraživanje pokazuje da je na tom mjestu bilo više različitih zaraznih bolesti, a moguće i još nekih koje tek trebamo otkriti“, izjavio je koautor Nicolás Rascovan iz Instituta Pasteur.
Tokom Napoleonovog pohoda, vojska je po dolasku u Moskvu zatekla napušten grad, bez hrane i zaliha. Uslijedio je povratak kroz surovu rusku zimu, uz glad, bolesti i stalne napade. Bolesti poput paratifusne i povratne groznice i danas postoje, ali više nisu ni približno smrtonosne kao u 19. stoljeću.
Napoleon je preživio povlačenje, ali njegov poraz u Rusiji označio je početak kraja njegove vladavine. Naučnici ističu da savremene metode otvaraju nove mogućnosti za razumijevanje kako su bolesti oblikovale istorijske događaje — i kako bi mogle uticati na čovječanstvo u budućnosti.
(Vijesti.ba)