Svjetski dan borbe protiv šećerne bolesti, koji se svake godine obilježava 14. novembra, najveća je globalna kampanja posvećena podizanju svijesti o dijabetesu.
Ovaj datum podsjeća na činjenicu da se širom svijeta milioni ljudi svakodnevno suočavaju s bolešću koja, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može imati ozbiljne i trajne posljedice po zdravlje.
Dijabetes – globalni zdravstveni izazov
Šećerna bolest danas je najraširenija metabolička bolest, a rast broja oboljelih poprima razmjere globalne epidemije. Posebno je zabrinjavajući porast dijabetesa tipa 2, koji je direktno povezan s modernim načinom života, sve manjom fizičkom aktivnošću i sve većom zastupljenošću prekomjerne tjelesne težine.
Prema procjenama stručnjaka, 2019. godine u svijetu je živjelo oko 463 miliona osoba s dijabetesom, što je skoro 1 od 10 odraslih. Prognoze su još ozbiljnije – do 2030. taj broj bi mogao narasti na 578 miliona, a do 2045. čak na 700 miliona.
Još alarmantnije je to što gotovo polovina oboljelih i ne zna da ima dijabetes. Istovremeno, preko 500 miliona ljudi ima poremećenu toleranciju glukoze, odnosno predijabetes. Statistika je neumoljiva – svakih pet sekundi u svijetu jedna osoba premine od posljedica šećerne bolesti.
Kako prepoznati rizik?
Na razvoj bolesti utiču brojni faktori – neki se mogu kontrolisati, a neki ne. Najznačajniji među njima su:
- prekomjerna tjelesna težina
- starosna dob (posebno nakon 40. godine)
- nedovoljna fizička aktivnost
- porodična anamneza dijabetesa
- dijabetes u trudnoći
- smanjena tolerancija glukoze
- dugotrajna izloženost stresu
Zbog toga je izuzetno važno da osobe koje imaju samo jedan od ovih faktora redovno provjeravaju nivo šećera u krvi.
Simptomi koje ne treba ignorisati
Iako se kod mnogih bolest razvija tiho, određeni simptomi mogu biti rani znak upozorenja:
- pojačana žeđ i suha usta
- učestalo mokrenje
- nagli gubitak težine
- stalna glad
- umor i iscrpljenost
- zamućen vid
- trnci u stopalima
- sporo zacjeljivanje rana i česte infekcije
Svaki od ovih simptoma razlog je da se što prije uradi laboratorijski nalaz glukoze.
Komplikacije koje dijabetes čine opasnim
Ukoliko se ne liječi pravilno, povišen šećer oštećuje male krvne žile u različitim organima, što može dovesti do teških komplikacija:
- bolesti srca – rizik od infarkta i angine pectoris višestruko je veći
- dijabetička retinopatija – oštećenje očne mrežnjače može dovesti do gubitka vida
- dijabetička nefropatija – dijabetes je vodeći uzrok hroničnog zatajivanja bubrega
- oštećenje perifernih nerava – dovodi do utrnulosti, bolova i problema sa stopalima
Prevencija i rana intervencija ključ su za sprečavanje ovih posljedica.
Zašto je rano otkrivanje presudno?
Osobama starijim od 45 godina preporučuje se redovna provjera šećera u krvi, najmanje svake tri godine. Oni koji imaju povišen rizik trebaju to raditi i češće, u dogovoru s porodičnim ljekarom.
Rana dijagnoza omogućava pravovremeno liječenje, čime se smanjuje vjerovatnoća razvoja komplikacija. Kod već dijagnosticiranih pacijenata, redovne kontrole – vida, krvnog pritiska, masnoća u krvi i funkcije bubrega – od ključnog su značaja.
Liječenje i svakodnevna briga o zdravlju
Cilj liječenja je održavanje šećera u krvi u preporučenim granicama. Terapija može uključivati:
- promjenu načina ishrane
- redovnu fizičku aktivnost
- tablete za regulaciju šećera
- inzulinsku terapiju
Uz odgovarajući pristup, dijabetes se može držati pod kontrolom, a osoba može voditi kvalitetan i aktivan život.
(Vijesti.ba)