Neki promatrači čak smatraju da bi neurotehnologija u konačnici mogla postati jednako revolucionarna kao i daleko hvaljeniji napredak umjetne inteligencije (AI).
– Ljudi ne shvaćaju u kolikoj mjeri svi mi već sada živimo u svijetu naučne fantastike, rekla je AFP-u istraživačica s londonskoga King's Collegea, Anne Vanhoestenberghe.
Naučnica vodi laboratorij koji se bavi razvojem elektroničkih uređaja koji se ugrađuju u živčani sistem pacijenta – ne samo u mozak, već i u leđnu moždinu, a potom se signali prenose u ostatak tijela.
– Za nama je nekoliko važnih godina, kada su posrijedi neurotehnološkaistraživanja. U junu su kalifornijski naučnici otkrili da moždani implantat koji su razvili može gotovo trenutno prevesti riječi čovjeka s neurodegenerativnom bolešću ALS u riječi za samo četrdeseti dio sekunde. ALS ili amiotrofična lateralna skleroza je progresivna neurodegenerativna bolest koja uništava motoričke neurone u mozgu i leđnoj moždini, što dovodi do gubitka kontrole nad mišićima.
Švicarski su istraživači u međuvremenu omogućili nekolicini paraliziranih osoba da ponovno steknu znatnu kontrolu nad svojim tijelom, a to podrazumijeva i ponovno hodanje – tako što su im ugradili elektrode u leđnu moždinu.
Ovakvi eksperimenti, ali i ostali pionirski radovi u istome području još su daleko od toga da se pacijentima u potpunosti vrate izgubljena sposobnost govora ili hodanja. No treba pričekati i vidjeti na koji bi se način takva tehnologija mogla iskoristiti i postati dostupna ljudima u potrebi širom svijeta. Treba napomenuti i da će u nekim slučajevima biti neophodno obaviti invazivnu operaciju na mozgu.
No ipak “šira javnost nije svjesna onoga što već imamo, što već postoji i što nam mijenja živote”, rekla je Vanhoestenberghe, istaknuvši da i spomenuti uređaji postaju sve učinkovitiji i da se to događa iznimnom brzinom.
Musk želi “simbiozu” čovjeka i umjetne inteligencije
– Prije nam je trebalo više hiljada sati podučavanja i obuke prije nego što je neko uz pomoć umjetne inteligencije uspio sastaviti nekoliko riječi koristeći svoje misli, a sada nam za to trebaju tek dva sata, rekla je.
Neurotehnologiju je potaknula kombinacija naučnog napretka – a to se odnosi i na sve veće razumijevanje ljudskog mozga – i tehnološkog napretka koji je smanjio uređaje u tolikoj mjeri da se oni mogu ugraditi u naše lubanje.
Algoritmi koji koriste umjetnu inteligenciju znato su ubrzali stvari, pridonoseći tumačenju i transformaciji podataka koji stižu iz mozga, prenosi Hina.
Brojni startupovi, koji su se počeli pojavljivati kasnih 2000-ih uložili su desetke milijarda dolara u istraživanja koja su tek nedavno počela ostvarivati konkretna postignuća.
Direktor Googlea: Ne vjerujte slijepo AI alatima
Najpoznatija je takva kompanija Neuralink milijardera ElonaMuska koji tvrdi da je dosad implantirao svoj čip u dvanaest ljudi. No stručnjaci ipak gledaju s velikim oprezom na postignuća njegove kompanije.
– Neuralink je trenutno tek iluzija praćena s puno pompe, rekao je AFP-u Herve Chneiweiss, neurolog i stručnjak za etiku u francuskoj istraživačkoj organizaciji INSERM. No “onoga dana kada oni uspiju proizvesti svoje komercijalne proizvode, a za to neće trebati dugo, možda će biti prekasno da se zabrinemo”, upozorio je.
Mnogi su stručnjaci zabrinuti zbog etičkih implikacija neurotehnologije, naročito zato što su neke kompanije fokusirane na njezinu primjenu izvan zdravstva i nadaju se da će, umjesto u zdravstvu računala koristiti za poboljšanje naših kognitivnih sposobnosti.
Musk je, primjerice, više puta rekao kako u konačnici želi da Neuralinkomogući ljudima da “postignu simbiozu” s umjetnom inteligencijom.
Prijetnja našim najdubljim mislima
U tom je kontekstu agencija Ujedinjenih naroda za nauku i kulturu – UNESCO, nedavno odobrila preporuke o tomu na koji način nacije mogu regulirati neurotehnologiju. Autori, među kojima je i Chneiweiss, usvojili su široku definiciju neurotehnologije.
Ona se odnosi na već široko dostupne uređaje, poput pametnih satova i slušalica koje ne komuniciraju direktno s mozgom, već mjere pokazatelje koji pružaju podatke o mentalnom stanju korisnika.
– Danas je glavni rizik narušavanje privatnosti, stoga su ugrožene i naše najdublje misli, smatra Chneiweiss.
Upozorio je da bi, primjerice, neurotehnološki podaci mogli “dospjeti u ruke vašeg šefa”, koji bi potencijalno mogao zaključiti kako ne provodite dovoljno vremena razmišljajući o poslu. Neki su već počeli s pokušajima rješavanja ovakvih problema.
Krajem prošle godine američka savezna država Kalifornija, globalno središte neurotehnološkihistraživanja, donijela je zakon kojim se štite podaci pohranjeni u mozgu potrošača.
(Vijesti.ba)